poplava

Može li osiguranje pokriti i štetu na stvarima u nekretnini?

Nakon što im je kuća poplavljena, osim kuće, stradale su i stvari u kući, pa je čitatelj našoj pravnoj savjetnici Blaženki Musulin uputio pitanje što se sve može osigurati osim nekretnine i protiv kakvih nezgoda ili nepogoda

Pitanje: Želio bih želio osigurati kuću, ali i stvari koje se nalaze u kući, a moj sin tvrdi da smo mogli dobiti od osiguranja da smo imali policu. Naime, zbog poplava i izlijevanja vode prilično je uništeno prizemlje kuće u koju smo uložili pa nas zanima postoji li mogućnost osiguranja koje bi pokrilo štetu i na stvarima koje su bile u prizemlju.

Odgovor: Svakako je dobro imati osiguranje kojom se osigurava imovina, a prilikom odabira osiguravajuće društva s kojim se polica zaključuje važno je provjeriti što sve takva polica pokriva i kakve Uvjete koji se odnose upravo na takvu policu osiguravajuće društvo primjenjuje.

Uplatom iznosa premije označavaju se u ponudi i zaključenoj polici osiguranja rizici za koje je Polica sklopljena, a imovina je osigurana za rizike koji su taksativno nabrojani i označeni kao osigurani, te je za isto i uplaćeno.

U Uvjetima koje se uz policu osiguranja primjenjuju objašnjeno je kako se šteta prijavljuje i što je sve potrebno dostaviti osiguravajućem društvu, ali je isto tako i navedeno za koje rizike postoji isključenje, odnosno za koje događaje i slučajeve se odšteta ne isplaćuje.

Prilikom ugovaranja police osiguranja može se ugovoriti osiguranje i za pokretne stvari u kućanstvu, kao što su npr. namještaj, kućanski aparati i uređaji, odjeća i obuća, sportska oprema, glazbeni instrumenti itd. Također, osim u stalno nastanjenom stanu, stvari je moguće osigurati i u nenastanjenom stanju, kao npr. vikendici i vinogradskoj klijeti.

Osnovnim osiguranjem pokriveno je mnoštvo rizika od kojih su neki, nažalost, u posljednje vrijeme vrlo učestali, npr. požar i udar groma, oluja, tuča/led, pa čak i pad letjelice, manifestacije i demonstracije, eksplozija, poplave i bujice, klizanje tla i odronjavanje zemljišta, snježne lavine, izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi, provalne krađe, razbojstva, obične krađe i odgovornosti.

Svakako, bilo bi dobro takvo osiguranje ugovoriti što prije kako bi barem djelomično pokrili štete koje mogu nastati kroz, npr. kišno razdoblje.

Način na koji se može osigurati imovina i mogućnosti osiguranja predlaže predstavnik osiguranja, dakle, zastupnik koji nudi policu. Svaki prodajni zastupnik u osiguranju trebao bi znati sve od pokrića do štete te prilikom prodaje police pomoći izabrati najbolju opciju, odnosno potrebe za upravo takvom vrstom osiguranja, pa tako možete zaključiti policu osiguranja kućanstva kojom se štiti dom od požara, oluje, lomova i slično.

Osiguranik, dakle vi ako zaključite policu, dužan je poduzeti propisane, ugovorene i sve ostale razborite mjere potrebne da se spriječi nastanak osiguranog slučaja, a ako osigurani slučaj nastupi, dužan je poduzeti sve što je razborito i u njegovoj moći da se ograniče njegove štetne posljedice.

Predmet osiguranja može biti sam objekt, uključujući zidove, podne obloge, instalacije i druge fiksne dijelove građevine, kao i oprema (stolarija, stakla, klima uređaji, radijatori i sl.), a ovisno o polici, i pokretna imovina (namještaj, kućanski aparati, osobne stvari).

U slučaju da dođe do neželjenog događaja, odšteta se za nekretninu procjenjuje na temelju nove građevinske vrijednosti objekta (vrijednost kada biste isti objekt s istom konstrukcijom ponovno gradili uključujući troškove arhitekta te ostale troškove projektiranja i sl.), dok se za pokretnu imovinu može dobiti odšteta maksimalno do osigurane vrijednosti u slučaju uništenja, a u slučaju oštećenja može se dobiti iznos nužnog troška popravka, a maksimalno osigurana vrijednost stvari umanjena za vrijednost ostatka.

Dakle, moguće je osigurati se od poplave i izlijevanja vode, ali samo prije nego je do poplave došlo, pa je ništav ugovor o osiguranju koji se zaključi nakon što je takav osigurani slučaj već nastupio, pa prema odredbama Zakona o obveznim odnosima osiguravatelj u tom slučaju nije dužan isplatiti štetu.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr
Foto: Shutterstock
*Izjava o odricanju od odgovornosti
Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.

Tagovi: , ,

Pročitajte i:

automobilska nesreća

Sin mi je na Sudu oslobođen krivnje za saobraćajnu nesreću, ali osiguranje ne želi platiti odštetu! Što sad?

Nakon sudskog procesa tijekom kojeg je oslobođen krivnje za uzrokovanje saobraćajne nesreće, sin jedne naše…

bol u nozi

Očajna majka: 'Kćer mi se okliznula na mokar pod u šoping centru i povrijedila koljena! Mogu li tražiti odštetu?'

Zbog klizavog poda u jednome shopping centru, dijete se pokliznulo i palo te pri padu…

girl in the bus

Kći mi se ozlijedila u gradskom autobusu. Imamo li pravo na odštetu?

Što ako se djetetova ozljeda dogodi u javnome prijevozu, ima li roditelj pravo na odštetu,…

vožnja biciklom

Biciklom naletio na pješaka i ozlijedio ga! Podliježe li kaznenom postupku?

Odvjetnica Blaženka Musulin odgovara na pitanja čitatelja