alimentacija za djecu u izvanbračnoj zajednici

Alimentacija za djecu u izvanbračnoj zajednici

Čitateljicu je interesiralo može li ostvariti alimentaciju od bivšeg partnera s kojim nije bila u bračnoj zajednici, a odvjetnica je objasnila i koji je minimalan iznos uzdržavanja te kako se određuje

PITANJE

Partner i ja nismo vjenčani. Imamo dvoje zajedničke djece (3 god. i 6. mj.). Nažalost, pred razlazom smo, pa me zanima što zakon sve predviđa po pitanju alimentacije u slučaju kad partneri nisu u braku. Tko ima “veće pravo” na djecu, majka ili otac, u izvanbračnom partnerstvu?

ODGOVOR

Prvenstvo je potrebno ukazati kako izvanbračna zajednica u kojoj je između partnera rođeno zajedničko dijete je prema člankom 11. Obiteljskog zakona (NN br. 103/15, 98/19, u daljnjem tekstu: "OBZ") izjednačena u cijelosti s bračnom zajednicom odnosno izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe OBZ-a.

Nadalje, važno je istaknuti da je uzdržavanje dužnost roditelja i ono ne ovisi o tome da li su ti roditelji međusobno u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici ili npr. rastavljeni. Dakle, radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Smatra se kako roditelj s kojim dijete stanuje ispunjavanja svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta kroz svakodnevnu skrb o djetetu, dok roditelj koji ne stanuje s djetetom ispunjava svoju obvezu zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja odnosno plaćanjem alimentacije sukladno čl. 310. st. 1. OBZ-a. Materijalne potrebe djeteta obuhvaćaju troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji je obveznik plaćanja uzdržavanja. Ako se roditelji o tome ne sporazume, mogućnosti roditelja koji je dužan davati uzdržavanje utvrđuje sud, uzimajući u obzir njegove prihode i imovinsko stanje u vrijeme kada se određuje uzdržavanje. Također, prilikom utvrđivanja obveze uzdržavanja sud je dužan uzeti u obzir i druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja obveznika, a sve sukladno čl. 313. OBZ-a.

Nadalje, OBZ-om je propisan minimalni iznos uzdržavanja koji se određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to: (i) za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće, (ii) za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i (iii) za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2019. godinu je iznosila 6.457,00 kuna. Iznimno materijalne potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma, ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece odnosno ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanja. Odluku o uzdržavanju donosi sud nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja, a o uzdržavanju se mogu roditelji djeteta i suglasiti (odluka se ne mora prepustiti sudu, nego može postojati suglasnost i dogovor o tome između roditelja). Sudska praksa ukazuje kako sudovi najčešće dodjeljuju skrbništvo nad djetetom majkama, međutim sve ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja.

Tekst: Blaženka Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr
Foto: Profimedia

*Izjava o odricanju od odgovornosti
Navedeno mišljenje je dano isključivo u informativne svrhe na osnovi informacija navedenih u pitanju korisnika, zbog čega isto ne mora biti potpuno, iscrpno ili precizno te ne predstavlja obvezujuće stručno ili pravno mišljenje. Adria Media Zagreb d.o.o. i autor ne odgovaraju za bilo kakvu štetu koja može nastati kao posljedica korištenja navedenog mišljenja objavljenog na internetskim stranicama. Korisnicima se stoga savjetuje poduzimanje svih potrebnih mjera predostrožnosti prije uporabe takvih mišljenja, a koje koriste na vlastitu odgovornost. S obzirom na to da su zakoni često skloni izmjenama, korisnicima se predlaže obratiti pozornost na mogućnost da je došlo do određenih zakonskih promjena.

Tagovi: , , ,

Vezano uz temu

samohrana majka

Kako ostvariti pravo na povećanje alimentacije?

Djeca rastu i životne potrebe su im sve…

otkaz zbog koronavirusa i neiskorišten godišnji odmor

Otkaz zbog koronavirusa i neiskorišteni godišnji odmor

Nakon isteka rodiljnog dopusta, poslodavac je najavio otkaz,…

tužna žena plaće zbog smrtnog slučaja u obitelji

Pravo na odštetu nakon smrti člana obitelji na poslu

Visina naknade za slučaj smrti ovisi o srodstvu…

Pročitajte i:

dijete slomilo ruku

Lom ruke tijekom praznika i školsko osiguranje

Osiguranje učenika vrijedi godinu dana i obuhvaća 24-satno razdoblje, no kod jednog osiguravajućeg društva za…

žena pita može li se podnijeti zahjev za povećanjem alimentacije

Ostala sam bez posla zbog koronavirusa? Mogu li tražiti povećanje alimentacije?

Kako podnijeti zahtjev za povećanjem alimentacije, u kojim ga slučajevima sud prihvaća te koliki je…

Pokriva li kasko osiguranje automobila i štetu uslijed potresa?

Mnoge takve police imaju popis rizika koji se isključuju, među kojima je i potres. Ipak,…

potres u zagrebu i nadoknada štete

Odvjetnica pojašnjava sve o pravu na nadoknadu štete nakon zagrebačkog potresa

Hoće li svi, nakon razornog zagrebačkog potresa, imati pravo na nadoknadu štete od svojeg osiguravatelja?