
Alimentacija za djecu u izvanbračnoj zajednici
Čitateljicu je interesiralo može li ostvariti alimentaciju od bivšeg partnera s kojim nije bila u bračnoj zajednici, a odvjetnica je objasnila i koji je minimalan iznos uzdržavanja te kako se određuje
PITANJE
Partner i ja nismo vjenčani. Imamo dvoje zajedničke djece (3 god. i 6. mj.). Nažalost, pred razlazom smo, pa me zanima što zakon sve predviđa po pitanju alimentacije u slučaju kad partneri nisu u braku. Tko ima “veće pravo” na djecu, majka ili otac, u izvanbračnom partnerstvu?
ODGOVOR
Prvenstvo je potrebno ukazati kako izvanbračna zajednica u kojoj je između partnera rođeno zajedničko dijete je prema člankom 11. Obiteljskog zakona (NN br. 103/15, 98/19, u daljnjem tekstu: "OBZ") izjednačena u cijelosti s bračnom zajednicom odnosno izvanbračna zajednica stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe OBZ-a.
Nadalje, važno je istaknuti da je uzdržavanje dužnost roditelja i ono ne ovisi o tome da li su ti roditelji međusobno u bračnoj ili izvanbračnoj zajednici ili npr. rastavljeni. Dakle, radno sposoban roditelj ne može se osloboditi dužnosti uzdržavanja maloljetnog djeteta. Smatra se kako roditelj s kojim dijete stanuje ispunjavanja svoj udio u obvezi uzdržavanja djeteta kroz svakodnevnu skrb o djetetu, dok roditelj koji ne stanuje s djetetom ispunjava svoju obvezu zadovoljavanjem materijalnih potreba djeteta u obliku novčanog uzdržavanja odnosno plaćanjem alimentacije sukladno čl. 310. st. 1. OBZ-a. Materijalne potrebe djeteta obuhvaćaju troškove stanovanja, prehrane, odijevanja, higijene, odgoja, obrazovanja, skrbi o djetetovu zdravlju i druge slične troškove djeteta. Ukupne materijalne potrebe djeteta određuju se prema životnom standardu roditelja koji je obveznik plaćanja uzdržavanja. Ako se roditelji o tome ne sporazume, mogućnosti roditelja koji je dužan davati uzdržavanje utvrđuje sud, uzimajući u obzir njegove prihode i imovinsko stanje u vrijeme kada se određuje uzdržavanje. Također, prilikom utvrđivanja obveze uzdržavanja sud je dužan uzeti u obzir i druge mogućnosti stjecanja zarade u skladu s dobi, obrazovanjem i radnom sposobnosti roditelja obveznika, a sve sukladno čl. 313. OBZ-a.
Nadalje, OBZ-om je propisan minimalni iznos uzdržavanja koji se određuje u postotku od prosječne mjesečne isplaćene neto plaće po zaposlenom u pravnim osobama Republike Hrvatske za proteklu godinu, i to: (i) za dijete do 6 godina, 17% prosječne plaće, (ii) za dijete od 7 do 12 godina, 20% prosječne plaće i (iii) za dijete od 13 do 18 godina, 22% prosječne plaće. Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća po zaposlenome u pravnim osobama Republike Hrvatske za 2019. godinu je iznosila 6.457,00 kuna. Iznimno materijalne potrebe maloljetnog djeteta za uzdržavanje mogu se utvrditi u iznosu nižem od zakonskog minimuma, ali ne manje od jedne polovice zakonskog minimuma, ako je obveznik uzdržavanja dužan uzdržavati dvoje ili više djece odnosno ako dijete vlastitim prihodima pridonosi svojem uzdržavanja. Odluku o uzdržavanju donosi sud nakon što je utvrdio ukupne materijalne potrebe djeteta i ukupne imovinske mogućnosti roditelja, a o uzdržavanju se mogu roditelji djeteta i suglasiti (odluka se ne mora prepustiti sudu, nego može postojati suglasnost i dogovor o tome između roditelja). Sudska praksa ukazuje kako sudovi najčešće dodjeljuju skrbništvo nad djetetom majkama, međutim sve ovisi o okolnostima svakog konkretnog slučaja.
Tekst: Blaženka
Musulin, www.odvjetnicki-ured-musulin.hr
Foto: Profimedia
*Izjava
o
odricanju
od
odgovornosti
Navedeno
mišljenje
je
dano
isključivo
u
informativne
svrhe
na
osnovi
informacija
navedenih
u
pitanju
korisnika,
zbog
čega
isto
ne
mora
biti
potpuno,
iscrpno
ili
precizno
te
ne
predstavlja
obvezujuće
stručno
ili
pravno
mišljenje.
Adria
Media
Zagreb
d.o.o.
i
autor
ne
odgovaraju
za
bilo
kakvu
štetu
koja
može
nastati
kao
posljedica
korištenja
navedenog
mišljenja
objavljenog
na
internetskim
stranicama.
Korisnicima
se
stoga
savjetuje
poduzimanje
svih
potrebnih
mjera
predostrožnosti
prije
uporabe
takvih
mišljenja,
a
koje
koriste
na
vlastitu
odgovornost.
S
obzirom
na
to
da
su
zakoni
često
skloni
izmjenama,
korisnicima
se
predlaže
obratiti
pozornost
na
mogućnost
da
je
došlo
do
određenih
zakonskih
promjena.
Tagovi: alimentacija, izvanbračna zajednica, odvjetnica Blaženka Musulin, pravni savjet
Vezano uz temu

Očajna majka: 'Kćer mi se okliznula na mokar pod u šoping centru i povrijedila koljena! Mogu li tražiti odštetu?'
Zbog klizavog poda u jednome shopping centru, dijete…

Kći mi se ozlijedila u gradskom autobusu. Imamo li pravo na odštetu?
Što ako se djetetova ozljeda dogodi u javnome…

Biciklom naletio na pješaka i ozlijedio ga! Podliježe li kaznenom postupku?
Odvjetnica Blaženka Musulin odgovara na pitanja čitatelja

Dječaka udarilo auto dok je prelazio cestu izvan pješačkog prijelaza - ima li pravo na odštetu?
PitanjeKad je išao u školu i izašao iz…
Pročitajte i:

Pravo na odštetu: odvjetnica otkriva što kad dijete padne na školskim stepenicama
Zbog noge u gipsu povratak normalnom životu i aktivnostima traje dugo! Pokriva li to polica…

'Više ne možemo zajedno! Kako i gdje podnijeti sporazumni zahtjev za razvodom?'
Sve o sporazumnom razvodu, pa i do kojeg se roka partneri mogu predomisliti, pojasnila je…

Može li se alimentacija naplatiti imovinom?
Čitateljicu je interesiralo i ima li pravo tražiti zaostatke za dijete koje se više ne…

Godišnji odmor nakon komplikacija i porodiljnog
Ostala sam trudna u prosincu 2018. godine. U 2019. sam radila samo jedan dan, jer…