Nakon što je Europska komisija u travnju 2017. godine objavila paket mjera Work-Life Balance, koji obuhvaća i prijedlog Direktive za potporu ravnoteži između radnog i obiteljskog života za roditelje i njegovatelje, na sastanku Vijeća za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošače (EPSCO) održanom prošlog mjeseca postignut je dogovor o nastavku procesa njezinog usvajanja. Očekuje se da će Direktiva biti usvojena početkom sljedeće godine.

Početni prijedlog Komisije jasno je pokazao namjeru kretanja prema pravednijoj i ravnopravnijoj Europi s mjerama poput neprenosivog roditeljskog dopusta i viših novčanih iznosa za rodiljne naknade. Ipak, od mnogih se početnih prijedloga i mjera odustalo, kako bi što manje izmjena bilo potrebno u nacionalnom zakonodavstvu kod država članica. Premda bi progresivniji pristup omogućio značajne promjene u poboljšanju kvalitete života obitelji, i ovakvi manji koraci ipak nas vode u smjeru osiguravanja boljih uvjeta i uspostave ravnoteže između posla i obitelji, a osobito za zaposlene roditelje“, istaknula je Silvija Stanić, izvršna direktorica Udruge roditelja „Korak po korak“, članice europske mreže COFACE Families Europe koja broji 25 milijuna obitelji diljem Europe i snažno podržava inicijativu Work-Life Balance.

Svjesni izazova i teškoća s kojima se susreću zaposleni roditelji, Udruga roditelja „Korak po korak“ u suradnji s COFACE-om već niz godina zagovara inicijative usmjerene na uspostavljanje ravnoteže između posla i obiteljskog života. Posljednji je takav projekt BRZO (Bolja Ravnoteža za Zaposlene Obitelji), koji je usmjeren na poticanje uspostave ravnoteže između privatnog i poslovnog života zaposlenih roditelja. Projekt se provodi u suradnji s Klubom trudnica i roditelja Split i uz podršku Ministarstva za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku, a nedavno je u sklopu njega provedeno istraživanje s ciljem opisivanja iskustva zaposlenih roditelja i poslodavaca vezanih uz izazove i mogućnosti uspostave ravnoteže između posla i obitelji. Istraživanje je obuhvatilo fokus-grupe s roditeljima i poslodavcima s područja grada Zagreba i Splitsko-dalmatinske županije, kao i anketno ispitivanje u kojem je sudjelovalo 772 roditelja iz cijele Hrvatske.

Rezultati istraživanja bili su predmet rasprave na okruglim stolovima održanim prošlog mjeseca u Zagrebu i Splitu, na kojima su se okupili poslodavci, roditelji i stručnjaci u području socijalne i obiteljske politike. Stvaranje okruženja za uspostavu ravnoteže između privatnog i poslovnog života zadaća je države i društva, a ne rezultat snalaženja roditelja i poslodavaca. To je prvorazredno demografsko pitanje kao i pitanje poštivanjaljudskih i dječjih prava, te govori o temeljnom usmjerenju ili neusmjerenju društva na dijete“, istaknula je Silvija Stanić. Podsjetila je i na to da rezultati istraživanja pokazuju da čak 28,7 posto roditelja radi između 40 i 60 sati tjedno, a više od polovice roditelja, 53,7 posto, ne uspijeva održati ravnotežu između poslovnih i obiteljskih obveza. Najviše zabrinjava podatak da 11,9 posto roditelja s djecom provodi manje od sat vremena tijekom dana. „Zbog toga je nužno da mjere za postizanje ravnoteže između obiteljskog i poslovnog života budu usmjerene i na roditelje, i na djecu i na poslodavce te da obuhvaćaju sve sustave i sve razine vlasti – od obrazovnog, zdravstvenog, socijalnog do gospodarstva i pravosuđa. Bez potpune horizontalne i vertikalne koordinacije mjera nemogući su uspjesi u tom području“, zaključila je Silvija Stanić.

prava-demografska-mjera-ravnoteza-izmedu-privatnog-i-poslovnog-zivota

Na okruglom stolu sudionici su zaključili i da mjere politike društva usmjerenog na dijete i obitelj moraju obuhvaćati nekoliko čimbenika. Među njima su osnaživanje servisa koji pomažu roditeljima, poput kvalitetnih vrtića i njegovog produženog rada, igraonica i slobodnih aktivnosti dostupnih svima, kao i dostupnog i kvalitetnog produženog boravka u svim školama u Hrvatskoj do 4. razreda osnovne škole. Nužno je poštivanje Zakona o radu i kontrola poštivanja kod svih tipova poslodavaca, kao i izbjegavanje poticanja svih oblika nesigurnog i prekovremenog rada svih vrsta, sa sankcijama za poslodavce koji takav rad podržavaju. Dobrodošlo je i porezno i svako drugo poticanje skraćenog radnog vremena, rada od kuće i ostalih fleksibilnih oblika rada te omogućavanje legalnog obavljanja zdravstvenih pregleda ili terapija za vrijeme radnog vremena, vezanih i za roditelja i za dijete. Ključna je edukacija o rodnoj ravnopravnosti, ali i jasni zakoni i politike koji ohrabruju ravnomjernu raspodjelu kućnih obveza i odgoja djeteta između žena i muškaraca. Naposljetku, društvo treba biti opće usmjereno na dijete, pri čemu Hrvatska treba ne samo prihvatiti predloženu Direktivu Europske komisije, već i postaviti nadstandarde u tom području.

Tekst i foto: press