Postanite turistički vodič svojoj djeci

Kad vam ponestane razloga da odvedete djecu u grad, a baš vam se, na primjer, pije kavica u omiljenom kafiću u centru, vrijeme je za malo mašte i edukacije. Ovisno o djetetovu uzrastu, predlažemo vam da se prvo dobro upoznate s gradom kroz neku knjigu, a zatim to što ste novoga otkrili u knjizi (vodiču), ispitate i uživo!

Nečastiva kolica

Prvi automobil provozao se zagrebačkim ulicama 1901. godine. Vlasnik mu je bio veletrgovac i avanturist Ferdinand Budicki. Automobil je izazvao veliko uzbuđenje, a kod nekih i strah, pa su ga pro- zvali – nečastiva kolica. Isprva se vozilo lijevom stranom ceste, a najveća dopuštena brzina bila je 20 km/h. Nemirni duh gospodina Budickog nije se zaustavio na tome. Biciklom je proputovao cijelu Europu, prevalivši više od 17 000 kilometara. Odvažio se i na let balonom, a u Zagrebu je otvorio prvu prodavaonicu automobila, motorkotača, šivaćih strojeva i fonografa (gramofona).

Ideja plus:posjetite i Muzej automobila Ferdinand Budicki, www.otk-ferdinandbudicki.hr/

Proganjanje balona Do prvog leta balonom došlo je zbog neobične oklade između mađarskog zrakoplovnog natporučnika Johanna Mannsbacha i Zagrepčanina Julija Rudovića. Nesvakidašnji sportski događaj održao se 1905. godine, a zagrebački list Obzor detaljno je izvještavao o tijeku zbivanja. Gotovo pola grada okupilo se na Mažuranićevu trgu i uz zvukove koračnice pljeskanjem pozdravljalo zrakoplovce. Događaj su upotpunili zagrebački automobilisti i biciklisti koji su krenuli na „mnogobrojno proganjanje” zrakoplova po uzoru na sličnu manifestaciju već održanu u Beču. Tijekom leta članovi posade snimili su prve fotografije Zagreba iz zraka. Balon Turul (mađ. Sokol) sretno je sletio u blizini mađarske granice, odakle je kasnije željeznicom vraćen u Peštu. Let je, naravno, pratio i gospodin Budicki sa svojim automobilom.

Ideja plus:napušite dječje balone kad stignete na Mažuranac u čast ovog događaj i poigrajte se na obližnjoj livadi. Balonima smislite imena, a bar jedan nek bude Turul!

Kostolomac Prvi bicikl pojavio se u Zagrebu 1867. i odmah je oduševio građane. Po biciklistima (koturašima) je čak i jedna ulica dobila ime – Koturaška cesta. Ipak, na tim neobičnim spravama s velikim prednjim kotačima nije bilo lako održavati ravnotežu i okretati pedale. Prvi velodrom za biciklističke utrke izgrađen je već 1894. godine.

Ideja plus:ispričajte ovo kad dođete s obitelji biciklom do Koturaške ulice i ne zaboravite usput svratiti do obližnjeg Botaničkog vrta

Munjara

Zagrepčane je 20. siječnja 1877. pred Hrvatskim glazbenim zavodom dočekalo pravo čudo – ulaz u zgradu osvjetljavala je električna svjetiljka. Bila je to prva demonstracija električnog svjetla u Zagrebu. Električnu rasvjetu grad je dobio 1907. kad je sagrađena prva električna centrala, popularno zvana Munjara.

Ideja plus: odaberite neki od koncerata u Hrvatskom glazbenom zavodu i nakon upoznavanja zgrade, uživajte u svirci

Penkala

Zagrepčanin Slavoljub Penkala izumio je 1907. prvu mehaničku olovku, koja je po njemu dobila ime. Tim praktičnim izumom stekao je svjetsku slavu i u Zagrebu otvorio najveću tvornicu pisaćeg pribora na svijetu. Ali to nije sve! Svestrani Penkala izmislio je džepnu svjetiljku, insekticid, deterdžent, termofor, usavršio gramofonsku iglu, rotirajuću četkicu za zube i još sedamdesetak stvari bez kojih danas ne bismo mogli zamisliti život. Inspiraciju za svoje izume nalazio je svuda oko sebe. Tako ga je let leptira potaknuo da konstruira prvi zrakoplov dvosjed. Njegov Leptir poletio je 1910. s Črnomerca i izazvao senzaciju u gradu. Avionom je upravljao Penkalin asistent i prvi hrvatski pilot Dragutin Novak.

Ideja plus: na zasebne kartice ispišite najvažnije izume Slavoljuba Penkale, podijelite ih međusobno i pogađajte koje izume imaju mama i tata u rukama. Možete napraviti i kartice koje će djeca oslikati tim izumima.

Figure s puno fantazije

Zamisli da moraš napraviti kolač bez miksera! Ili da uopće ne postoje sladoled i slastičarnice! A baš tako je bilo – sve do početka 19. stoljeća. Prvi službeni slastičar u Zagrebu bio je Jakob Leiber koji je u kavani K carskom gostioničaru posluživao sladoled nazvan figure s puno fantazije.

A pravi začetnik zagrebačkog slastičarstva bio je Alois Schönoa, otac poznatog književnika Augusta Šenoe. On je 1848. otvorio vlastitu slastičarnicu i oduševio sugrađane raznovrsnim bogatim kolačima. Pripremao je slastice i za potrebe Kaptola, pa je bio imenovan biskupskim sladopekom.

Ideja plus: počastite se sladoledom i rashladite na nekoj lijepoj gradskoj klupi ili travnjaku razmišljajući kakav je život bio u vrijeme dok sladoled nije ni postojao.

Tekst: roditelji.hr, Naklada Nika (Upoznaj Zagreb)

Foto: Profimedia