"Od kada nas je koronavirus zatvorio u kuću moji sinovi, obojica osnovnoškolci, nikada nisu otišli spavati prije ponoći. Mučim se s tim kako ih potjerati na spavanje, a oni mi kažu da ne mogu zaspati i da ostaju budni do dva sata u jutro. U kontaktu sam i s drugim roditeljima njihovih vršnjaka i mnogi od njih imaju isti problem“, obratila nam se jedna mama.

Stručnjaci kažu kako

to nije ništa iznenađujuće budući da iznenadna promjena rutine, odvojenost od

prijatelja i učitelja, u djece može izazvati anksioznost, strah i tugu. Djeca

žele da njihovi roditelji budu stalno uz njih, a sve to utječe i na probleme sa

snom.

U isto vrijeme poznato je da je upravo spavanje važan faktor regulacije ponašanja i emocija,  pa je zadaća roditelja da bez obzira na novonastale okolnosti, u kojima se i sami teško snalaze, budu dosljedni u postavljanju granica. 

"Uloga roditelja u ovim izmijenjenim okolnostima zapravo se nije promijenila. Često kada  vidimo da je djeci teško, da su tužni i slično, djecu 'štedimo+ i popustimo granice i pravila. To je djeci dodatni pokazatelj da nešto stvarno nije u redu, jer ni roditelji više nisu tako 'strogi+ kao što su bili. Zaboravljamo da su granice djeci važne jer im daju orijentir i osjećaj sigurnosti, koliko god im se protivili. Važno je djeci vratiti određenu rutinu, raspored, obaveze na dnevnoj bazi i slično“, ističe psihologinja Sunčana Rokvić iz Savjetovališta Žiraha.  

Roditeljima

preporučuje da se pridržavaju ustaljenog ritma. Djeca bi se, kaže, u jutro

trebala buditi u uobičajeno vrijeme, po mogućnosti što ranije. Pomaže i kad kod

kuće imaju izdvojeni prostori za rad odnosno školu pa onda određeni dio vremena

provode u svom kutku i “bave se školom”.

"Važno je imati i vrijeme za odmor i opuštanje, kontakt s prijateljima, razonodu te za obiteljsko druženje“, kaže Rokvić koja preporučuje i svakodnevnu tjelovježbu.

Jednako kao što je važno da se djeca u jutro bude u isto vrijeme, važno je i da na spavanje odlaze u isto vrijeme, i to bez mobitela ili drugih ekrana budući da su upravo aktivnost na platformama društvenih medija poput Facebooka, Instagrama i YouTubea jedan od razloga zašto djeca idu kasnije spavati i kasnije se bude.

Na pitanje kako izaći normalan iz

"novog normalnog" i što ako situacija potraje i iduću školsku godinu

Rokvić kaže:

"Mi ljudi vrlo smo prilagodljiva bića. Naviknemo se na sve što nam život nosi, naučimo se živjeti na drugačiji način i to nam postane uobičajeno. Važno je promatrati sebe i svoju djecu i otvoreno razgovarati o promjena kroz koje prolazimo i emocijama koje osjećamo".
Razgovarati, navodi, treba i o životnim prioritetima, ne bi bilo loše zajednički ih poredati, možda na neki drugačiji, nov način, u skladu s proživljenim iskustvima.

"Postoji koncept koji se zove posttraumatski rast. Istraživanja pokazuju da do njega dolazi kad smo tijekom teškog životnog razdoblja, ne nužno traumatskog iskustva, imali dovoljno podrške iz okoline i samopodrške, razumijevanja sebe, brige o sebi. Kad asimiliramo proživljeno iskustvo i sagledamo ga iz neke druge perspektive, otvara se opcija da iz njega razvijemo neke druge, nove vještine i kvalitete, te drugačije percipiramo život i postavimo neke nove prioritete“, zaključila je psihologinja Rokvić. Klinika za psihijatriju Vrapče na svojim je stranicama objavila Praktične smjernice za poremećaje spavanja tijekom epidemije COVID-19.

U smjernicama se nalaze i posebne preporuke za žene i djecu vezane uz spavanje:  

  • Pridržavajte se redovnog vremena spavanja za svoje dijete ili djecu (i za sebe).
  • Zadnjih 30 minuta prije spavanja ispunite redovnom rutinom koja uključuje aktivnosti smirivanja. Odaberite aktivnosti u kojima ne uživa samo dijete, već i vi. Sretan roditelj je ono u čemu dijete najviše uživa. Neka redoslijed i trajanje aktivnosti budu slični svake večeri. Izbjegavajte tehnološke uređaje (kompjuter, pametne telefone, TV) nakon večere ili blizu odlaska na spavanje.
  • Ne dozvolite svojoj djeci da koriste pametne telefone, tablete ili televizor u krevetu.
  • Ako vam prostor u domaćinstvu to dopušta, pokušajte izbjeći da djeca koriste svoj krevet za druge aktivnosti osim za spavanje (npr. jelo, igranje, domaći zadatak) ili treba jasno razgraničiti dnevnu upotrebu kreveta i noćnu upotrebu kreveta (npr. promjenom navlake, jastuci za spavanje i jastuci za dnevne aktivnosti).
  • Ako možete izaći, najbolje je izaći ujutro i doručkovati na nekom mjestu gdje je jarko svjetlo, ako je moguće vrt ili balkon.
  • Ako ne možete izaći, još uvijek vodite računa o tjelesnim aktivnostima vašeg djeteta. Velika količina kreativnih online programa za sport kod kuće s djecom uspostavljena je u mnogim zemljama. To može biti vrlo korisno. Neka dječja soba bude ugodna za spavanje (temperatura oko 19 ° C i prigušeno svjetlo noću).
  • Uvjerite djecu da im držanje rasporeda i rutine pomaže da dobro spavaju i upravljaju svojim emocijama.
  • U slučaju tjeskobnih buđenja, utješite djecu tijekom noći.
  • Ne spavajte u istom krevetu s djetetom. Umjesto toga, (ponavljajuće) uvjeravanje je učinkovitije.

Tekst: I. K.
Fotografije: Profimedia