
Manje rada, više sreće! Ovaj princip donosi i zaradu, a u čemu je onda problem?
Prosječan hrvatski radnik “izgori” na poslu do 50-e! Posljednje vrijeme sve je više istaživanja koja potvrđuju da više slobodnog vremena u danu za privatan život može poslodavcu donijeti veću produktivnost. Je li to realno i održivo te koje su tri stvari ključne za zadovoljstvo na poslu, pojasnila je prof. psihologije Iva Maksimović
Radnik
je
produktivan
u
prvih
četiri
do
pet
radnih
sati,
a
sve
ostalo
je
gubljenje
vremena,
rezultat
je
istraživanja
kojeg
je
proveo
stručnjak
za
radnu
psihologiju
i
profesor
na
Sveučilištu
na
Floridi
K.
Anders
Ericsoon.
Činjenica
da
je
podrijetlom
Skandinavac
(preciznije
Šveđanin),
gdje
su
doktorirali
umijeće
sretnog
življenja
i
gdje
je
kolijevka
hygge-a
(trenda
koji
propagira
ugodu,
intimu,
toplu
atmosferu
doma…),
sigurno
je
doprinijela
toj
tezi,
no
u
svijetu
je
sve
više
istraživanja
koja
dokazuju
kako
više
slobodnog
vremena
u
danu
za
privatni
život
znači
i
bolju
radnu
produktivnost.
Najdepresivniji
ljudi
rade
najdulje
Jedno japansko istraživanja potvrdilo je kako je postotak depresivnih osoba najveći među ljudima koji rade deset ili više sati dnevno, a studija koju je objavio Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti na radu kaže da radnici, s obzirom na postojeće uvjete rada, najčešće "izgore" s 50 godina. Kako je radni vijek sve dulji, što možemo očekivati i je li princip "manje rada, više sreće" realan i održiv?
"Količina
vremena
koju
provodimo
na
poslu
definitivno
jest
jedan
o
faktora
o
kojem
treba
voditi
računa.
Nije
tajna
da
je
današnji
ritam
života
i
rada
vrlo
ubrzan.
Brz
tempo
života
i
prekovremeni
rad
mogu
potaknuti
lučenje
hormona
stresa,
a
stres
se
često
navodi
kao
glavni
krivac
za
niz
psiho-fizioloških
smetnji
i
oboljenja
(kardiovaskularnih,
pada
imuniteta,
depresije
i
osjećaja
bespomoćnosti).
No
neuroznanstvena
istraživanja
potvrđuju
da
se
cijeli
ljudski
život
i
sreća
vrti
oko
povezanosti.
Premda
na
prvu
povezanost
vezujemo
s
drugim
bićem,
ona
se
podjednako
odnosi
i
na
povezanost
sa
svime
što
radimo
-
poslom,
hobijem,
prirodom.
I
zato,
iznimno
je
važno
povremeno
'zastati'
i
ponovno
se
zapitati
i
pronaći
odgovor
na
pitanje
zašto
nešto
radim,
odnosno
koji
je
smisao
i
svrha
moga
posla",
savjetuje
prof.
psihologije
Iva
Maksimović,
konzultantica
u
Centru
za
poslovno
savjetovanje
Ramiro.
U
skladu
s
učenjem
austrijskog
psihijatra
Viktora
Frankla,
pionira
u
proučavanju
važnost
pronalaska
smisla
u
svim
našim
iskustvima,
možemo
reći
da
postoje
različiti
načini
"kako"
možemo
nešto
raditi.
Međutim,
koliko
će
pojedini
način
rada
odgovarati
nekome
od
nas
ovisi
o
tome
u
kojoj
mjeri
imamo
svijest
o
tome
"zašto"
nešto
radimo
jer
je
smisao
jedan
od
najvećih
pokretačkih
sila
u
čovjekovom
životu,
smatra
psihologinja.
"Kada govorimo o zadovoljstvu na poslu, možemo istaknuti tri stvari koje čine razliku, a to su kvaliteta međuljudskih odnosa, osjećaj smisla i svrhe našeg rada te radni uvjeti. Međutim postoji značajna razlika između navedenih aspekata rada. Kvalitetni radni uvjeti sami po sebi ne dovode do zadovoljstva poslom, ali njihovo odsustvo može dovesti do nezadovoljstva na radnom mjestu. Drugim riječima, skraćeno radno vrijeme neće nužno povećati indeks sreće. S druge strane, kvalitetni odnosi i smislenost onoga što radimo izvor su dugoročnog zadovoljstva i pozitivne energije na radnom mjestu", smatra prof. Maksimović i navodi primjer Danske, koju je švedski Institut Universum Acces lani proglasio zemljom s najvećim indeksom sreće zaposlenika. U čemu je njihova tajna? Danci u svom jeziku imaju riječ koja se prevodi kao "sretan na poslu", što znači da u poslu nalaze smisao i izvor zadovoljstva. S druge strane, svjesni su i važnosti balansa između privatne i poslovne sfere te na prekovremeni rad ne gledaju kao na dokaz svoje predanosti i uspješnosti, već kao na dokaz vlastite neučinkovitosti.
Da i 30-satno radno vrijeme može donijeti profit dokazao je poduzetnik iz San Diega Stephan Aarasto. Naime, njegova tvrtka lani je proglašena najbrže rastućom privatnom tvrtkom.
Kad je uveo 5-satno radno vrijeme mnogi su mislili da će mu to donijeti poslovne gubitke, no Stephan Aarasto proglašen je poduzetnikom s najbrže rastućom tvrtkom u San Diegu
Osim što su zaposlenici bili zadovoljniji, jer su za iste novce mogli više vremena biti s obiteljima, pa su se u potpunosti posvećivali poslu tijekom radnog vremena, Stephan je uveo i neke promjene u način poslovanja.
Nastavak teme čitajte ovdje
Tekst:
Danijela
Petrov
Izvor:
Story.hr
Foto: Profimedia, Youtube (screenshot)
Tagovi: 30-satno radno vrijeme, Iva Maksimović, karijera, prekovremeni rad, radna produktivnost, sraćeno radno vrijeme, sretni na poslu
Vezano uz temu

5 načina kako da se zaposlene majke lakše nose s krivnjom
Situaciju u kojoj se nalaze zaposlene mame najbolje…

Prava majki koje rade noćne smjene i prekovremeno
Dobro proučite Zakon o radu ako sumnjate da…

Savjeti za trudnice radoholičarke
Iako vam se možda čini da se možete…

Zaposlena mama ‘poklopila’ kritičara koji joj je predložio da napusti posao ako joj nedostaje kćer
Svaka, ali svaka, zaposlena mama zna koliko je…
Pročitajte i:

Koju vrstu tavice odabrati za najzdravije kuhanje?
Odabir tave nije lak zadatak. Koji su materijali najbolji za određeni način pripreme, koji su…

3 pitanja bez kojih nemojte završiti razgovor za posao
Možda nakon rodiljnog ili roditeljskog dopusta krećete tražiti novi posao. To nažalost nije rijetkost, no…

Kako funkcionirati nakon neprospavane noći?
Svi znamo koliko je važno spavati solidnih 7 do 8 sati noću. Ali jasno nam…

Mama se vraća na posao, počinje ludilo
Ako posao uopće ima, u nekom trenutku mama će se na njega vratiti, neka ranije,…