Nedavno nam je u ruke dospio priručnik 'Paradoks biljaka'koji preispituje predodžbu određenih biljaka kao 'zdrave hrane', razjašnjava skrivene opasnosti koje se svakodnevno nalaze na našim jelovnicima te pronalazi sasvim novi način na koji možemo konzumirati cjelovite namirnice. Većina nas je čula za gluten – protein kojeg je moguće pronaći u pšenici i koji uzrokuje upale u našem tijelu. Svake godine trošimo jako puno novca prateći bezglutenske dijete, sve s namjerom da sačuvamo naše zdravlje. No što ako sve to vrijeme nismo uočili pravi uzrok problema? U 'Paradosku biljeka' renomirani kardiolog dr. Steven R. Gundry otkriva da je gluten samo jedan od vrlo toksičnih biljnih proteina koje nazivamo lektini. Lektini se nalaze ne samo u žitaricama poput pšenice već i u 'bezglutenskoj' hrani koju većina nas smatra zdravom, uključujući razne vrste voća, povrća, orašastih plodova, mahunarki i uobičajenih mliječnih proizvoda. Jednom kada konzumiramo te proteine oni u našim tijelima pokreću svojevrstan kemijski rat, izazivajući upalne reakcije koje mogu dovesti do dobivanja na težini i težih zdravstvenih problema. Duž svoje karijere, dr. Gundry je uspješno liječio desetke tisuća pacijenata koji su patili od raznih autoimunih bolesti, dijabetesa, problema s probavom, kardiovaskularnih i neurodegenerativnih bolesti, navodeći ih na promjenu prehrane koja dovodi do detoksikacije stanica, obnove utrobe i sveopće njege tijela. Stoga u svojem priručniku dijeli svoj uspješan program s čitateljima diljem svijeta, a nudi i potpuni popis namirnica koje sadrže lektine te zamjenu za svaku od njih, detaljan plan prehrane i detoksikacije te ukusne recepte za hranu koja ne sadrži lektine.

Mi vam u nastavku donosimo ulomak koji govori o sedam smrtonosnih ometača našega zdravlja. Jedan od njih bit će vam, uvjereni smo, posebno zanimljiv.

"Živimo u zabludi kako se naše kolektivno zdravlje u posljednjih nekoliko desetljeća znatno poboljšalo. To se mišljenje u dobroj mjeri temelji na činjenici da se prosječni životni vijek u posljednjih pet desetljeća produljio.

Naravno, dugovječnost je mjerilo od iznimne važnosti za svako društvo, no jednako je važno ono što nazivam 'očekivanim vijekom zdravlja'. Čak i ako živimo dulje, živimo li bolje? Danas se većini ljudi u poznoj dobi zdravlje samo pogoršava. Unatoč vjerovanju da su 'pedesete nove četrdesete' i sličnim optimističnim tvrdnjama, kolektivno smo daleko manje zdravi nego naši roditelji u istoj odbi. Nove studije otkrivaju kako naše zdravlje nakon pedesete počinje slabjeti, daleko ranije nego što smo pretpostavljali.

Osim toga, danas uzimamo više lijekova.

Većinu vas iznenadit će kad čujete da je velik broj namirnica koje jedete i pijete svakoga dana, i za koje vam je rečeno da su za vas dobre, toliko izmijenjen da mogu potpuno promijeniti način na koji vaše stanice ne samo komuniciraju s drugim ljudskim stanicama nego i s organizmima koji tvore neko 'drugo vaše ja'. A te su se promjene većinom počele događati posljednjih pedeset godina.

Imama zaprepašćujuće dokaze za ti da se posljednjih pedesetak godina dogodilo barem sedam suptilnih promjena koje su potpuno, i možda nepovratno, promijenile vaše zdravlje. Izloženi smo novim načinima prehrane i, u novije vrijeme, novim načinima njezine obrade, kao i novim proizvodima za osobnu njegu koji oponašaju posve drukčiji skup spojeva. Zahvaljujući tim ometačima, odnosno podmuklim poklapanjima uzoraka, vi zapravo više niste 'vi'. Već znate za dva ometača, žitarice i transglutaminazu. Da vas podsjetim, cjelovitim zrnom izravno u svoju utrobu unosite lektine, osobito protein pšenične klice aglutinin. Oboje pokreću prolazak lipopolisaharida u krvotok i potiču mimikriju hormona. A zbog konzumacije transglutaminaze postajete osjetljivi na gluten čak i ako prije niste bili."

Nadalje, autor nabraja te piše detaljno o svakom od ometača. Jedan od ometača negativno utječe na naše endokrine funkcije, a riječ o skupini kemikalija u kojoj je i arsen.

"Sjetit ćete se da arsen, koji se može naći u piletini, nije samo antibiotik i otrov nego i kemikalija koja remeti rad hormona. Piletina je postala velik dio standardne prehrane i zamijenila je govedinu, janjetinu, svinjetinu i ostalo meso. Ali jedna stvar će vas zapanjiti: što više piletine trudnica konzumira, to će penis njezinog sina biti manji i dječak će imati kraći raspon pažnje. Kontaminacija ftalatima i arsenom utjecat će i na njegov izbor igračaka i ponašanje. Što je veći unos piletine, čime je veća izloženost arsenu i ftalatima, to je mozak muških beba izloženiji estrogenskoj mimikriji (uz majčin pravi estrogen), a to utječe na spolno formiranje i potencijalno na spolni identitet, pokazalo je istraživanje provedeno na štakorima.

Više o drugim ometačima našeg zdravlja, ali i mnogo toga korisnog pronađite u samoj knjizi 'Paradoks biljaka'.

Tekst: Dunja Ladić, ulomak iz knjige 'Paradoks biljaka' u izdanju Mozaik knjige

Foto: Shutterstock, Press