Kada vaša beba uđe u šesti mjesec života, počinju vam se nametati pitanja vezana uz dohranu i uvođenje krute hrane: kada krenuti s dohranom, s čime prvo krenuti, voditi se tablicama ili ne…

Kako bismo vam možda malo razjasnili na što trebate obratiti pozornost kod početka dohrane, potražili smo odgovore na važna pitanja kod Ane Jelekovac Jurkin, mag. nutricionizma i certificirane savjetnice za dohranu, koja i sama majka jednoga malenoga dječaka pa je u ovu avanturu krenula, ne samo zato što joj je to struka nego i iz majčinske brige.

View this post on Instagram

A post shared by Ana Jelekovac Jurkin (@nutri.ma.ma)

‘Moja je misija pomoći na putu do nutritivno bogate i kvalitetne dohrane, zadovoljnih papalica, samouvjerenih roditelja i pozitivne atmosfere tijekom hranjenja’, objasnila je Ana svoju motivaciju za otvaranje Instagram profila na kojem mamama pomaže svojim savjetima i odgovara na njihova najčešća pitanja.

I baš zbog svega toga, postavili smo Ani najvažnija pitanja o dohrani, ali ne, nije riječ o redoslijedu kojim uvodimo nove namirnice, nego o načinu na koji roditelj pristupa hranjenju djeteta kroz koje beba doživljava hranu u punome smislu riječi, a krajnji je benefit zdrav odnos prema hrani i svome tijelu kroz cijeli život

Kada početi s uvođenjem krute hrane u bebinu prehranu?

Kada pričamo o optimalnoj dobi za početak dohrane, trebali bismo uzeti u obzir bebinu dob i pokazuje li beba znakove spremnosti, odnosno je li beba sposobna  pravilno progutati, probaviti i apsorbirati nutrijente iz hrane. Kao i kod drugih prekretnica, kao što su puzanje, posjedanje i hodanje, svaka beba ima svoj ritam. No, svakako, postoji period u kojem očekujemo da se pojave znakovi spremnosti, a to je oko 6 mjeseci.

Kako prepoznati znakove da je beba spremna za dohranu?

Prije svega, govorimo o dobi od 6 mjeseci, kada beba može samostalno sjediti neko vrijeme (pri tome se ne misli na samostalno posjedanje), što je svakako najvažniji znak. Što se tiče motoričkog razvoja, važno je da dijete ima kontrolu glave i vrata te da može okrenuti glavu od žlice kada je sito.

Također, beba bi trebala izgubiti 'tongue-thrust' reflex, tj. refleks kojim automatski gura hranu jezikom van. I, naravno, treba biti zainteresirana za hranjenje, pokazivati želju za sudjelovanjem u obrocima i da pokušava dohvatiti hranu, što se kao pokazatelj uzima u obzir ako su ostali znakovi zadovoljeni.

Koja je najčešća pogreška roditelja? Na početku dohrane, većina roditelja ima krivi fokus, a to je količina hrane koju beba pojede. Time često određujemo koliko je hranjenje bilo uspješno i koliko smo dobro pripremili hranu... Zaboravljamo da je bebi to jedno potpuno novo, drugačije i intenzivno iskustvo i da treba poštovati njezinu autonomiju i dati joj prostora i vremena za učenje.

Puni je važnije fokus staviti na kvalitetu, tj. nutritivnu gustoću namirnica koje dajete bebi,  na interakciju s hranom, raznolikost namirnica, okusa i mirisa te pozitivno iskustvo hranjenja.

Kako osigurati ‘dobru’ atmosferu hranjenja u kojoj bi dijete učilo da postane ‘svjestan jedač’, koji primajući nove okuse uči o svijetu koji ga okružuje?

- Kao prvo, važan je položaj u kojem beba dolazi u kontakt s hranom. Beba se hrani isključivo u uspravnom položaju, a ne pod kutem ili u poluležećem položaju, bez obzira hranite li je kašicama ili komadićima.

- Beba aktivno sudjeluje u hranjenju.

- Beba je svjesna sve hrane koja ulazi u njezina usta.

- Beba nema distrakcija koje joj odvlače pažnju (ekrani, igračke, slikovnice, puno kretanja oko bebe i sl.)

- Bebi se servira hrana prilagođena njezinoj dobi.

- Ne guramo ruke bebi u usta ako dođe do gag-refleksa, ako je beba uzela prevelik komad hrane ili ako je uzela preveliku količinu hrane

Isto tako, veoma je bitno kako bebu pozicioniramo u hranilici kako bi imala dobru kontrolu trupa i mogla se fokusirati na hranjenje.

Imate li još neki savjet za roditelje?

I na kraju, hranjenje je prije svega prljava aktivnost i intenzivno senzoričko iskustvo.

Bez obzira na koji način hranite bebu, uključite njezine ručice, dajte bebi da uđe u interakciju s hranom, da je gleda, dira, miriši, razmazuje... Sve su to aktivnosti koje spadaju u proces hranjenja i prethode stavljanju hrane u usta.

Pokušajte prihvatiti da je to sve nužno za pravi doživljaj i ovjekovječite te zabavne trenutke kamerom, poslije ćete se skupa smijati tome.

Tekst: Sanja Matasić

Foto: Instagram, Shutterstock