Je li popularna serija kriva za porast samoubojstava kod mladih?

U ovo neizvjesno vrijeme, kada je pandemija iz temelja promijenila naš način funkcioniranja, treba - upozorava prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander - dodatan naglasak staviti i na usamljenost i društvenu izolaciju te svaki oblik diskriminacije koju mlada osoba doživljava, što povećava rizik za nevjerojatnih pet puta

Čak 29,5% učenika barem je jednom do 16. godine života razmišljalo o tome da se ozlijedi ili si naudi na neki drugi način, a 8,4% učenika barem jednom je pokušalo izvršiti samoubojstvo, kažu europska istraživanja. Prema podacima MUP za 2019. godinu, od 145 pokušaja samoubojstva djece i mladih do 25. godine života, njih 30 je preminulo. U posljednjih 5 godina, najveći porast samoubojstava djece zabilježen je 2017. godine u kategoriji do 14 godina, kada je porast iznosio čak 200%. Naime 2017. godine i u svijetu je zabilježen porast samoubojstava djece i mladih, a neki su taj fenomen povezali s izlaskom tada nove Netflixove serije “13 Reasons Why" (13 razloga zašto), čija se radnja odvija upravo oko samoubojstva mlade djevojke. Na ove zastrašujuće podatke upozorila je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, povodom nedavnog Dana prevencije samoubojstava (10. rujna), napominjući kako je baš ova godina - s obzirom na velike rizike za mentalno zdravlje zbog zdravstvene krize - itekako izazovna.

Američki glumac i pjevač Dylan Minnette, koji u seriji “13 Reasons Why” glumi Claya Jensena

Poteškoće na planu mentalnog zdravlja, psihološki stresori, pozitivan hereditet, prethodni pokušaji samoubojstva i specifične karakteristike ličnosti, neki su faktori koji su se pokazali jasno povezanima s povećanim rizikom za suicid kod mladih.

“Djeca i mladi koji imaju iskustvo kontinuirane izloženosti boli ili patnji (npr. vršnjačkom nasilju, zlostavljanju, nesuicidalnom samoozljeđivanju), teškim događajima (npr. svjedočenju nasilju ili nesuicidalnom samoozljeđivanju prijatelja ili obitelji) i nasilnoj smrti, pokazuju manje znakove straha od smrti što može predstavljati rizik za pokušaj samoubojstva", kaže prof. Buljan Flander na stranicama Poliklinike, napominjući kako iskustva iz prijašnjih zdravstvenih kriza, poput SARS-a 2003., upozoravaju na mogući porast broja suicida.

“U kontekstu COVID-19 pandemije potrebno je staviti dodatan naglasak na usamljenost i društvenu izolaciju koje se također smatraju rizičnim faktorima za pokušaj suicida, naročito među populacijom adolescenata. Stručnjaci također napominju kako je kod mladih koji doživljavaju neki oblik diskriminacije pet puta veća vjerojatnost pokušaja samoubojstva. Diskriminacija je u konkretnom slučaju zdravstvene krize povezana sa stigmatizacijom oboljelih, najčešće radi nedovoljnog znanja ili netočnih informacija o samoj bolesti. Stope samoubojstava uslijed COVID-19 pandemije mogle bi potencijalno rasti ukoliko pandemija potraje duži vremenski period i ostavi dugotrajne posljedice na opću populaciju (npr. ekonomski problemi)", upozorava ova stručnjakinja te navodi 14 simptoma koji mogu ukazivati na rizik od samoubojstva: nesanica ili hipersomnia; gubitak apetita, povlačenje od bliskih osoba, odbijanje kontakta s prijateljima, iskazivanje naročitog interesa za smrt, razgovor o smrti s prijateljima, prijetnja samoubojstvom, nagle promjene raspoloženja, nagle promjene u ponašanju, nisko samopoštovanje, neizvršavanje i odbijanje uobičajenih obveza, pretjerana razdražljivost i impulzivnost, konflikti s roditeljima i doživljavanje ili činjenje vršnjačkog nasilja.

Svjetska zdravstvena organizacija upozorila je i na nekoliko zabluda, odnosno mitova koji su povezani sa samoubojstvima, a prvi je da je većina samoubojstava čin nepromišljenih odluka i da se dogode iznenadna. Istina je, međutim, kako većini pokušanih ili izvršenih samoubojstava prethode specifični indikatori i tzv. znakovi upozorenja.

Također, mit je i to da onikoji pričaju o tome da će si oduzeti život ne misle to stvarno nego time privlače pažnju. Osobe koje pričaju o tome da će si oduzeti život često na taj način pokušavaju doći do podrške i pomoći jer se osjećaju bespomoćno i misle da nemaju drugog rješenja.

Ostale mitove, kao i savjete što odrasle osobe mogu poduzeti ako posumnjaju na suicidalne misli kod djeteta, saznajte OVDJE.

Tekst: D. P.
Izvor: Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba
Fotografije: Profimedia

Tagovi: , , , , ,

Vezano uz temu

Gordana Buljan Flander

Gordana Buljan Flander: U Hrvatskoj je više od 20 posto djece fizički zlostavljano!

Stručnjakinja koja se već četrdeset godina bavi obiteljima…

mama zabrinuta zbog pandemije koronavirusa

Ako vam je dosta pandemije i pod stresom ste od svega, ovo je za vas!

Poliklinika za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba…

djevojčica s maskom za lice zbog pandemije koronavirusa

Kako olakšati djeci nošenje maski za lice?

U situaciji kad je nošenje maski i održavanje…

mitovi o mentalnom zdravlju i zašto je važno potražiti pomoć

Stručnjaci upozoravaju: 'Ovo morate izbjegavati ako želite biti sretni i mirni u glavi'

Povodom Svjetskog dana mentalnog zdravlja, koji je obilježen…

Pročitajte i:

mokrenje u krevet

Što da radim, dijete mi još uvijek noću 'piški' u krevet?

Noćno mokrenje u krevet, stručnim rječnikom monosimptomatska noćna enureza ili samo enureza, čest je poremećaj…

promjena trulog sustava

Što sve trebamo mijenjati da se slučaj zlostavljanja djeteta više nikada ne ponovi!

Slučaj zlostavljanja sa smrtnim ishodom, koji se dogodio dvoipolgodišnjoj djevojčici Nikoll, nažalost nije prvi koji…

nasilje nad djecom

Nasilje nad Nikoll ne smije pasti u zaborav, kao što je to bilo s ocem koji je djecu bacio s balkona...

Žustre reakcije javnosti na slučaj preminule djevojčice Nikoll iz Nove Gradiške, kao žrtve obiteljskog nasilja,…

zlostavljanje djece

'Kako Toni može, a ti ne možeš?!' Uz fizičko, postoji i emocionalno zlostavljanje koje ponekad tretiramo kao 'odgoj'

Postoje različiti oblici zlostavljanja: ono može biti fizičko, emocionalno i seksualno... Nažalost, danas su mnoga…