
INTERVJU dr. Ranko Rajović: ‘Ovo su najvažnije aktivnosti koje trebate raditi s djecom u izolaciji!’
Ovaj autor NTC sustava učenja, član Mense i Vijeća za darovitu djecu te i sam otac četvero djece pokrenuo je projekt Vrijeme za NTC putem kojeg pomaže roditeljima prebroditi vrijeme izolacije te kroz igre i aktivnosti provesti što kvalitetnije vrijeme s djecom kod kuće. U intervjuu nam je otkrio što je najvažnije da svaki roditelj shvati, zašto je i dosada poželjna te koliko je socijalno distanciranje opasno za psihičko zdravlje?
Dr. Ranko Rajović definitivno je jedan od najzahvalnijih sugovornika o odgoju djece, stručnjak kojeg javnost obožava, jer su njegovi savjeti jasni, jezgroviti, jednostavni, jednom riječi bez puno mudrovanja. Ovaj autor NTC sustava učenja, član Mense i Vijeća za darovitu djecu te i sam otac četvero djece, zadnjih se dana nalazi u samoizolaciji, jer se vratio iz Crne Gore. No, dane, rekao nam je u intervjuu, provodi radno. Gostovao je putem Skype-a u brojnim televizijskim emisijama u regiji, u kojima je roditeljima savjetima pokušao olakšati ovu, za svih nas, nezahvalnu situaciju. Tada je i sam, priznaje, shvatio kako je ovo razdoblje najteže upravo roditeljima. Zbog njih je odlučio okupiti najbolje NTC stručnjake iz nekoliko država i pokrenuti online projekt Vrijeme za NTC, tako da dane provodi poprilično radno. Iskreno priznaje kako je to i njemu dobrodošlo, jer zbog količine posla nema vremena razmišljati o izolaciji, koronavirusu i svemu što se trenutačno događa. No, najvažnije, roditelji svaki dan zahvaljujući ovom projektu dobiju niz savjeta i aktivnosti koje im puno pomažu u radu s djecom.
Puno
puta
od
psihologa
možemo
čuti
rečenicu
kako
je
svaka
teškoća
i
kriza
prilika
da
nešto
naučimo
o
sebi
i
ljudima
oko
sebe?
Što
će
nas
po
vašem
mišljenju
naučiti
kriza
s
koronavirusom?
Ovo
je
potpuno
čudna
situacija,
s
kojom
se
do
sada
nismo
susretali.
Ljudi
su
zatvoreni,
većina
radi
online
i
imaju
radno
vrijeme
kod
kuće,
djeca
ne
idu
u
školu,
rijetko
se
izlazi,
tako
da
roditelji
i
djeca
provode
puno
vremena
zajedno.
Uz
to,
imamo
jako
puno
mjera
opreza
kojih
se
moramo
pridržavati.
I,
naravno,
događaju
se
i
problemi
kod
kuće,
poput
nervoze
ili
svađa,
a
ako
ova
situacija
potraje,
toga
će,
nažalost,
biti
još
više.
Roditelji
sada
moraju
naučiti
biti
strpljivi,
suzdržati
se
u
nekim
situacijama,
a
uz
puno
ljubavi
i
razumijevanja
i
to
će
biti
moguće.
Od
roditelja
i
njihovog
ponašanja
ovisi
kako
će
djeca
proći
kroz
ovu
krizu.
Zato
je
moj
savjet
roditeljima
neka
se
educiraju,
čitaju
korisne
savjete,
suzdrže
se
u
nekim
situacijama,
naprave
kućne
poligone
i
dozvole
djeci
igre
koje
aktiviraju
kreativnost.
Moj
doprinos
je
projekat
Vrijeme
za
NTC,
gdje
svaki
dan
objavljujem
savjete
za
roditelje.
Sve
je
besplatno
i
dostupno
svima
(www.ntcucenje.com).
Mnoge
obitelji
trenutačno
provode
više
zajedničkog
vremena
nego
ikada
prije.
To
je
jednima
došlo
kao
blagodat,
dok
se
drugi,
htjeli
to
priznati
ili
ne,
teško
nose
s
tom
situacijom,
jer
im
nedostaje
njihovo
vrijeme,
njihovi
hobiji
i
navike.
Što
biste
savjetovali
svima;
kako
ovu
situaciju
najbolje
iskoristiti
te
koje
greške
nastojati
izbjeći?
Mozak
uvijek
reagira
kad
ima
novu
i
nepoznatu
situaciju
i
javlja
se
jedna
vrsta
nervoze,
koja
nije
problem
ako
tu
situaciju
savladamo,
tj.
barem
je
učinimo
prihvatljivom.
Primjerice,
izašli
ste
kupiti
nešto,
stojite
u
redu,
a
netko
iza
vas
se
nakašlje,
a
nema
masku
ili
vam
stoji
jako
blizu.
Istog
trenutka
mozak
reagira
instinktivno,
jer
su
nam
rekli
da
je
to
potencijalna
opasnost.
Tada
može
doći
do
agresivnih
reakcija.
Nervoza
se
kao
posljedica
može
javljati
i
nakon
incidenta,
jer
nas
mozak
drži
na
oprezu.
Tada
primjećujemo
sitnice
koje
nas
mogu
opteretiti
i
donosimo
ih
kući.
Roditelji
su
tu
kao
filter,
moraju
dati
sve
od
sebe
i
postati
kreativni,
jer
se
drugačije
neće
snaći
s
djecom,
posebice
onom
najmlađom,
koja
su
puna
energije.
Jako
je
važno
osmisliti
raspored
dnevnih
aktivnosti.
Mala
djeca
neka
gledaju
edukativne
emisije
(o
prirodi,
o
životinjama…),
oni
stariji
školski
program.
Važno
je
odrediti
vrijeme
za
društvene
igre,
za
čitanje,
pa
čak
i
za
video
igrice
ili
kompjuter.
Važno
je
da
roditelji
maloj
djeci
čitaju
slikovnice,
bajke,
priče.
Tu
su,
naravno
i
poligoni,
jer
djeca
imaju
potrebu
za
kretanjem,
pa
im
moramo
omogućiti
da
to
kretanje
bude
kroz
poligon
i
s
puno
kompleksnih
pokreta
(vrtnja,
skakanje,
hodanje
na
petama
i
sl).
Vaš
je
stav
kako
djeca
najbolje
uče
kroz
igru.
Ona
najpoželjnija,
nesputana
igra
u
prirodi,
sada
nam
je
ograničena.
Možete
li
predložiti
neke
korisne
i
djeci
zanimljive
igre
kod
kuće?
Već
ste
spomenuli
poligone…
Najvažnije
su
igre
s
motoričkim
i
misaonim
elementima,
a
to
su
poligoni
koji
moraju
biti
tako
napravljeni
da
budu
izazov,
a
ne
samo
da
djeca
prolaze
kroz
poligon,
jer
onda
im
to
dosadi.
Tu
moramo
koristiti
neka
neurofiziološka
otkrića,
jer
mozak
je
programiran
da
uči,
svladava
prepreke,
snađe
se…
To
je
osnova
preživljavanja
(to
je
zapravo
glavna
uloga
mozga).
Na
internetu
ima
puno
savjeta
kako
napraviti
dobar
poligon,
tako
da
je
to
dostupno
i
neću
puno
objašnjavati.
Jedino
bih
dodao
to
da
je
važno
postaviti
dijelove
poligona
na
kojima
dijete
mora
misliti,
primjerice
neka,
dok
prolazi
neku
prepreku,
nabraja
divlje
životinje
ili
zemlje
koje
imaju
plavu
boju
u
svojoj
zastavi.
Tema,
naravno,
ovisi
o
uzrastu
djeteta.
Na drugom mjestu su igre koje razvijaju matematičko logičko razmišljanje, kreativnost i povezivanje informacija. Djeca su bezgranično kreativna, roditelji će sada o njima otkrivati neke stvari koje možda nisu ni znali, sposobnosti koje će ih iznenaditi. Primjerice, u projektu Vrijeme za NTC, dali smo zadatak djeci da naprave zastavu za svoju državu iz mašte. Prvo su napravili sliku države, a onda od tih elemenata zastavu i dobili smo, zaista, zanimljive crteže. Tako smo dobili zemlju Figuriju, sa suncem kao centralnim oblikom, jer je Figurija zemlja s najvećim brojem sunčanih dana u godini. Ima i nelogičnih primera, kao što je država Šaholend. Djevojčica nam je rekla da je to država u kojoj žive šahovske figure, koje se kreću plešući, a glavno obilježje su muzika i ples 64 dana u mjesecu. Posebno inzistiramo upravo na takvim, nelogičnim pričama, jer one aktiviraju najvažnije regije mozga, a to su asocijativne regije u kojima se nalazi kreativnost i darovitost. I sad samo zamislite, ako netko kaže, ne postoji mjesec koji ima 64 dana, ne mogu šahovske figure plesati, ne postoje kockasti ljudi, kakve su to gluposti…. ne može to, ne može ovo… Tako zapravo manjujemo korištenje asocijativnih regija i kreativnost. Jedan od prioriteta u budućnosti bit će baš to, kreativnost i nove ideje, tako da je krajnje vrijeme da to uključimo u rad s djecom. Možemo već sada iskoristiti vrijeme u kućnoj izolaciji i pokrenuti neke igre koje će aktivirati skrivene potencijale naše djece.
U
svojim
medijskim
istupima
često
ste
isticali
kako
su
različiti
ekrani
velik
problem
za
razvoj
djeteta,
a
sada
smo
u
situaciji
da
nam
ekrani
olakšavaju
život;
uz
pomoć
njih
komuniciramo
s
dragim
osobama,
djeca
prate
nastavu,
zabavljamo
se…
Kako
biste
to
komentirali?
Istina
je
da
ekrani
mogu
usporiti
razvoj
nekih
regija
mozga.
Brojna
istraživanja
dokazala
su
kako
djeca
koja
puno
gledaju
u
ekran
i
manje
se
kreću,
imaju
smanjene
neke
strukture
u
mozgu
(hipokampus
i
bazalne
nervne
stanice),
tako
da
im
moramo
postaviti
granicu
i
smanjiti
upotrebu
ekrana.
To
je
trenutačno
problem,
jer
nema
kretanja.
Naime,
ako
netko
gleda
u
ekran
sat
ili
dva,
a
poslije
ima
aktivnosti
koje
će
to
kompenzirati
(trčanje,
skakanje,
boravak
u
prirodi,
u
parku
i
na
igralištima),
onda
to
nije
toliki
problem.
Međutim,
sad
nema
kretanja,
pa
s
korišnjenjem
ekrana
moramo
biti
oprezni,
posebno
ako
ova
situacija
dulje
potraje.
Život
kakav
su
mnogi
živjeli
prije
koronavirusa
bio
je
poprilično
užurban
za
mnoge.
U
tom
modernom
“kaosu"
i
djeca
su
funkcionirala
po
nekom
strukturiranom
rasporedu:
u
školi
su
im
vrijeme
ispunjavali
roditelji,
nakon
nastave
izvanškolske
aktivnosti,
potom
su
roditelji
uvijek
bili
tu
da
im
slučajno
ne
bude
dosadno…
Često
govorite
o
tome
da
je
dosada,
ustvari,
poželjna.
Možete
li
nam
to
malo
pojasniti?
Dosada
je
sigurno
pokretač
kreativnosti,
jer
tako
je
i
nastala
civilizacija.
Kada
su
ljudi
pronašli
vatru,
smanjili
su
vrijeme
žvakanja
na
30
minuta
dnevno,
oslobodili
puno
vremena
i
tako
stvorili
dosadu.
Onda
su
počeli
osmišljavati
razne
stvari,
korisne
alate,
obrađivati
zemlju…
Većina
roditelja
iskusila
je
dosadu
u
djetinjstvu
i
nitko
im
nije
pomagao,
jer
tada
su
djeca
išla
na
igrališta,
igrala
se
popularnih
igara
ili
osmišljavala
nove.
Danas
to,
nažalost,
nije
tako,
jer
–
čim
se
dijete
požali
da
mu
je
dosadno
–
odmah
se
uključuje
neko
pomagalo
-
TV,
laptop
ili
video
igrica.
Tako
djeca
odmah
dobiju
sve
i
sad,
ne
znaju
čekati
ili
se
sami
se
izboriti
protiv
dosade…
To
će
definitivno
imati
posljedice,
a
to
su
djeca
koja
sve
hoće
sad
i
odmah
i
koja
nemaju
toleranciju.
U
ovoj
je
situaciji
posebno
je
važno
dozvoliti
im
da
se
dosađuju
i
sami
riješe
taj
“problem".
Roditelji,
očito,
griješe
kad
stalno
tragaju
za
time
kako
zabaviti
djecu.
Posvećenost
djeci
je
poželjna,
no
do
koje
mjere?
Nije
posao
roditelj
da
sve
naprave
umjesto
djeteta
i
da
ga
zabavljaju.
Moraju
biti
usmjereni
na
djecu
i,
primjerice,
pokrenuti
neku
igru
i
kreativnost,
čak
se
i
igrati
jedno
vrijeme
s
djecom
i
to
je
dovoljno.
Kasnije
neka
djeca
tu
igru
igraju
sami,
a
roditelji
neka
obavljaju
neke
druge
poslove.
I
sami
ste
otac
četvero
djece,
pa
možete
li
i
s
tog
aspekta,
a
ne
isključivo
kao
stručnjak-psiholog,
dati
roditeljima
nekoliko
savjeta
-
kako
odgojiti
sretno
dijete?
Puno
igre,
smijeha,
radosti,
strpljenja,
osmišljavanja
nekih
njima
izazovnih
aktivnosti…
Imam
puno
takvih
primera,
ali
evo
jedan
koji
pokazuje
kako
je
najlakše
djecu
potaknuti
na
igru
i
dati
im
da
rade
nešto
korisno.
Moj
sin
Danilo
svaki
bise
dan,
čim
smo
došli
iz
vrtića,
htio
igrati.
I,
naravno,
to
smo
i
radili,
ali
događalo
se
da
sam
ponekad
imao
nešto
važno
za
napraviti
ili
sam
jednostavno
želio
pogledati
neku
utakmicu
i
nisam
se
mogao
igrati.
I
kao
većina
roditelja,
pokušao
sam
da
utakmicu
pogledamo
zajedno,
ali
to
je
trajalo
možda
10
minuta.
I
onda
bi
on
rekao:
"Tata,
hoću
se
igrati
da
sam
ja
golman!".
I
kako
sad
da
se
igramo?!
Objasnio
bih
mu
da
je
on
sada
Gianluigi
Buffon
i
neka
stane
ispred
dvosjeda
te,
ako
primi
gol,
mora
trčati
pet
krugova
po
dnevnoj
sobi,
a
ako
odbrani
da
ću
ga
pohvaliti.
I
bilo
je
super:
on
je
branio,
primao
golove,
napravio
jedno
100
krugova
po
sobi
na
prstima,
na
petama,
skakutao
na
jednoj
nozi…
I
nakon
sat
vremena,
došao
je
do
mene
i
rekao:
“Tata
ne
mogu
više,
idem
spavati!".
Koliko
je
socijalno
distanciranje
opasno
za
psihičko
zdravlje?
Opet
sve
ovisi
o
roditeljima.
Djeca
su
trenutačno
uplašena
i
vide
da
nešto
nije
uredu.
Moramo
im
objasniti
da
je
u
pitanju
koronavirus,
ali
da
se
moramo
pridržavati
nekih
pravila.
Puno
je
napisano
o
tim
pravilima,
pa
ću
samo
dodati
nešto
važno.
Djeca
shvaćaju
što
se
događa,
posebno
školska
djeca,
pa
se
možemo
na
njih
osloniti.
Ona
hoće
pomoći
u
ovakvim
situacijama,
instinktivno
slijede
upute,
pomažu…
Kada
sam
djeci
u
sklopu
našeg
projekta
Vrijeme
za
NTC
dao
zadatak
da
naprave u
kakvoj
bi
državi
voljeli
živjeti,
dobio
sam
skoro
sve
radove
o
ljubavi,
razumijevanju
i
sreći.
Razgovarala:
Danijela
Petrov
Fotografija:
privatni
arhiv
Tagovi: #YourStoryMatters, odgoj djece, Ranko Rajović, razvoj djece kroz igru, socijalna izolacija
Vezano uz temu

Ah, ta duda varalica! Kako se riješiti ove napasti?
Tako su slatki kad ih vidite s dudom,…

Ja sam taj, 'odbačeni' roditelj: Zašto više voli mamu?
Jeste li se ikad osjećali loše zato što…

Psihologinja s Harvarda savjetuje: Roditelji, važno je da odgojite dijete kao mentalno fleksibilnu osobu!
U djetinjstvu je mozak najotvoreniji za nova iskustva…

Učite svoje dijete da suosjeća s drugima! Empatija je važna životna vještina!
Znati kako je biti u "tuđoj koži", odnosno…
Pročitajte i:

'Mom tinejdžeru se sviđaju dečki, upravo mi se povjerio. Što da radim?'
Odrastanje je proces formiranja identiteta i svih njegovih aspekata, pa tako i rodnog i seksualnog,…

Nakon traumatskog događaja: Kako se nositi sa životom i svojim emocijama?
Unatrag nekoliko mjeseci svjedoci smo i žrtve višestrukih traumatskih događaja i nije važno svjedočimo li…

Znate li koliko soka dnevno smije piti vaš mališan? A mlijeka? Što mu od zdravih pića još možete dati?
Voda je najbolji izbor za piće, ali što još možemo ponuditi djeci a da bude…

Vau, vau, ja bih van: Ove su pasmine idealne za obitelji s djecom!
Psi su idealni kućni ljubimci za obitelji s djecom, no pri izboru svakako treba paziti…