Polako dolazi sunčano vrijeme, ove godine stvarno možemo reći pooolako, no trebamo se podsjetiti na neka pravila o izlaganju djece sunčevim zrakama i o tome kako njihovu mladu i osjetljivu kožu sačuvati od štetnog UV i UVB zračenja.

Osim nanošenja zaštitnih sredstava, kako još roditelji djecu mogu zaštititi od sunca? Osim sredstava za zaštitu od sunca, izbjegavajte izlaganje suncu u vrijeme kada je sunce najjače, a to je između 11 ujutro i 3 poslijepodne, preporučuje Harvey Lui, deramatolog u Agenciji za prevenciju tumora u Kolumbiji. Također preporučuje da zadržavanje u hladovini tijekom boravka na otvorenome, što znači da roditelji unaprijed planiraju odlazak na lokacije za koje znaju da postoji hladovina u kojoj se djeca mogu igrati, a za odlazak na plažu, preporučuje nošenje suncobrana ili šatora kako djeca ne bi cijelo vrijeme bila izložena sunčevim zrakama.

Jesu li potrebna zaštitna sredstva ako su djeca cijelo vrijeme u hladovini? Kanadska pedijatrica Janice Heard kaže da bez obzira što ste u hladovini, i dalje ste izloženi utjezaju UV zračenja pa čak i kad je oblačno te da oblaci nikako nisu zamjena za zaštitu koju koža dobiva od sredstava za sunčanje.

‘Pijesak i snijeg reflektiraju čak 85 posto UV zračenja pa nezaštićena koža može izgorjeti čak i u hladovini’, upozorava pedijatrica Heard.

Koliko prije izlaska na sunce djeci treba staviti zaštitu? Da se upije u kožu i počne zaštitno djelovati, sredstvo za sunčanje treba nanijeti barem 30 minuta prije izlaganja suncu.

Trebaju li djeca vodootorno sredstvo za sunčanje ako vrijeme provode u vodi? Iako sredstvo za sunčanje ima na pakiranju oznaku da je vodootporno, boravkom u vodi ispire se s kože. Stoga, odmah nakon izlaska iz vode, treba nanijeti novi sloj zaštitnog sredstva.

Koliko odjeća štiti od UV zračenja? Deramatolog Lui smatra da svaka odjeća uglavnom štiti od prodiranja UV zraka u kožu, ali preporučuje što veću prekrivenost površine kože tkaninom. Jedan od zahvalnijih materijala je gusti pamuk, koji dopušta da koža diše, prirodan je, ali i štiti površinu kože od sunčeva zračenja.

Naravno, važno je da djeca tijekom boravka na otvorenome nose šeširiće ili kape, po mogućnosti s obodom, kako bi im sjenom bile zaštićene i oči.

Mogu li se djeca zbog vitamina D barem nakratko izlagati suncu? Naravno, no trebate paziti u koje doba dana djecu izlažete suncu – ne nakon 11 sati ujutro i ne prije 4 sata poslijepodne, savjetuje dermatolog Lui.

Također, napominje kako je za proizvodnju dovoljne količine vitamina D posve dovoljno izlaganje suncu nekoliko puta tjedno po 30-ak minuta, i to samo lica i ruku.

Kakve sastojke u sredstvu za sunčanje treba izbjegavati kad su djeca u pitanju? Djeca bi trebala koristiti sredstva sa zaštitnim faktorom 30 pa i većim, a na pakiranju bi trebala biti definirana UVA i UVB zaštita.

Za roditelje koji su zabrinuti za kemijski sastav sredstava za zaštitu od sunca, na tržištu postoje sredstva koja ne sadrže kemijske filtere, parabene, ali niti upitne kemijske spojeve (cinoksat, dioksibenzon, homosalat, mentil antranilat, metoksicinamat, oksibenzon, oktil, saliciklat, oktokrilen, para amino benzoičku kiselinu, penilbenzimidazol), na tržištu postoje proizvođači organskih sredstava za zaštitu od sunca.

Kreme sadrže kemijske ili mineralne filtere. Kemijski filteri upijaju se u kožu i apsorbiraju UV zrake te ih pretvaraju u toplinu. Mineralni filteri (cink oksid i titan dioksid) kožu štite mehanički, odnosno ne upijaju se u nju i ne ulaze u krvotok, već stvaraju zaštitni sloj i odbijaju sunčeve zrake. Zbog toga krema za sunčanje s mineralnim zaštitnim filterima ostavlja bijeli trag na koži te se ona teško razmazuje, no sigurnija je za korištenje.

Kako bebe zaštititi od štetnosti sunčevih zraka? ‘Bebe bi trebale biti u hladovini, a laganom bi odjećom trebalo zaštititi njihovu kožu od izlaganja suncu. Tek nakon što navrše 6 mjeseci, preporučuje im se zaštita u obliku krema za sunčanje’, tvrdi pedijatrica Heard te dodaje kako za dojenčad može biti po život opasno direktno izlaganje suncu, stoga djeca mlađa od 6 mjeseci cijelo vrijeme trebaju biti u hladovini.

Tekst: Sanja Matasić

Foto: Shutterstock