Djeca i gadgeti: Za i protiv

Jeste li i vi osupnuti kad ugledate malu djecu koja već u kolicima gledaju u ekrane pametnih telefona ili onu koja već sa 5 - 6 godina imaju vlastite telefone? Jeste li čuli da ih roditelji smiruju riječima: „Evo ti telefon, samo prestani plakati“? Je li to normalno samo zato što je česta pojava? Koliko je dovoljno, koliko je previše – pitanja su koja si roditelji često postavljaju kad je riječ o djeci i korištenju tableta, pametnih telefona, računala... Odgovori nisu jednostavni, no potrebno je odrediti pravila i granice

Prvi put postoji područje u kojem su djeca uspješnija od roditelja

Suvremene generacije djece nazivaju se digitalni urođenici. Zahvaljujući tome što od rođenja odrastaju uz različite tehničke olakšice, njima se digitalni svet podrazumijeva. Tehnička inteligencija koja do prije nekoliko desetljeća nije ni postojala, sada je sastavni dio njihova intelekta.

Međutim, njihovi roditelji na velike tehničke novotarije tek se trebaju naviknuti. Oni su "digitalni doseljenici" jer prvi put u povijesti čovječanstva postoji područje u kojem su djeca očito bolja i uspješnija od roditelja.

Nije lako prihvatiti činjenicu da ponekad već od predškolskog uzrasta djeca radije biraju internet nego društvo roditelja ili vršnjaka. Kad krenu u osnovnu školu, situacija postaje još alarmantnija. Ipak, roditelji se rijetko kad zapitaju što to internet pruža njihovoj djeci.

Što djeca rade na internetu?

Djeca mlađe dobi najčešće igraju igrice i surfaju (pretražuju internet). Malo stariji igraju igrice i druže se (virtualna komunikacija), a još stariji često prestaju igrati igrice, no nastavljaju surfati i druže se. Internet je, u njihovim očima, izvor zabave, ali i uvijek dostupna, najveća svjetska enciklopedija raznih podataka.

Te informacije mogu biti edukativne i dopunjavati školske sadržaje, ali i zamjena za sugovornika u stvarnome svijetu. Naime, kad nemaju adekvatnog sugovornika među svojim roditeljima ili vršnjacima, djeca odgovore pokušavaju pronaći na internetu.

Vaše poznavanje gadgeta

Roditelji koji su i sami zaljubljenici u tehniku, lakše će dopustiti svojoj djeci pristup gadgetima. Oni su svjesni da u eri kompjutora, digitalne komunikacije i novih vrijednosti, gadgeti predstavljaju neizostavni dio života.

Nažalost, najveći broj ovih roditelja zaboravlja da komunikaciju "oči u oči", tj. izravnu posvećenost djetetu - nasuprot virtualnim svjetovima - ništa ne može zamijeniti. Drugu krajnost predstavljaju roditelji koji imaju pretjerano strog stav. Oni nisu dovoljno upoznati s digitalnim svijetom, ne poznaju njegove prednosti, pa se izrazito protive korištenju kompjutora i gadgeta.

Najveći rizik ovakvog stava je mogućnost pojave sindroma "zabranjenog voća", kada dijete idealizira ono što mu je zabranjeno. Optimalno je da postoje ograničenja u korištenju digitalnih olakšica, virtualnog svijeta, gadgeta, ali i da se te granice pomiču, određuju zajedno s djetetom, usporedo s njegovim odrastanjem. Svijest o tome da se odrastanjem mijenjaju potrebe djeteta i osluškivanje tih potreba te, s druge strane, jasno postavljanje granica uvjet su da dijete pravilno koristi i uživa u gadgetima, a da ne trpi negativne posljedice.

Kako do umjerenosti?

Ako pripadate generacijama onih kojima je digitalni svijet nepoznanica ili ga, pak, poznajete toliko dobro da ste i sami njime fascinirani, kako ćete formirati umjeren stav? Informirajte se! Postoje rizici u pretjeranom korištenju interneta, baš kao što postoje i prednosti.

Rizici pretjeranog korištenja interneta (prije svega pametnih telefona, kompjutora, tableta…) zaista su brojni. Kratkovidnost u školskoj populaciji gotovo je dva puta veća nego prije samo 50 godina. Osim genetske predispozicije, na ovu pojavu utječe zamor oka, što se događa prilikom dugotrajnog fokusiranja na ekran malih dimenzija.

Pretjerano korištenje gadgeta smanjuje vokabular (vaše dijete ni s kim ne razgovara, a chat kao oblik virtualne komunikacije podliježe potpuno drugačijim pravilima), povećava pretilost, slabi fizičku motoriku i socijalne vještine u stvarnom svijetu… Jasno, najveći rizik je pretjerana opsesija, prije svega, igricama. Tome su posebno podložna djeca mlađa od 10 godina. Ovisnost o internetu postaje ozbiljan problem i sada već diljem svijeta postoje institucije koje se bave liječenjem upravo ovog stanja.

Nastavak teme svakako pročitajte na sljedećoj poveznici.

Tekst: Jelena Holcer, pedagoginja

Izvor: sensa.hr

Foto: Profimedia

Tagovi: , , , ,

Pročitajte i:

Panika u vrtićima i školama zbog viroza! Jedan simptom, a nije gubitak mirisa i okusa, ipak upućuje na Covid-19

Određeni simptomi, poput povišene temperature ili kašlja, zajednički su širokom spektru bolesti koje nisu Covid-19,…

Alemka Markotić: 'Ovo je najjednostavniji i svima dostupan postupak protiv koronavirusa!'

Klinika za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" pokrenula je studiju u sklopu koje će pokušati…

obitelji s troje djece

5 razloga zašto su srednja djeca tako posebna

Neka istraživanja kažu kako su srednja djeca zakinuta već na početku života zbog niskog samopoštovanja…

obiteljski život u doba koronavirusa

Ako imate ovaj problem, u većem ste riziku od koronavirusa

Ljudi s prekomjernom težinom podložniji su zarazi koronavirusom, ali i zbog viška kilograma češće završe…