tjelesni dodir i bebe

Bebina reakcija na dodir ovisi o emotivnoj uključenosti roditelja

Novo je istraživanje pokazalo da bebe ne doživljavaju svaki nježan dodir roditelja na jednak način. Ovisi puno o tome koliko ste prisutni i emocionalno uključeni

Nova istraživanja s područja neurologije bave se reakcijama beba na podražaje, uključujući roditeljski dodir kao jedan od načina rane komunikacije. Istraživački tim sa Sveučilišta Mackenzie Presbyterian u Brazilu tijekom jednoga takvog istraživanja promatrao je 24 bebe zajedno s majkama. U razmatranje je ulazio čimbenik dobi bebe, kao i učestalost dodira, ali i majčina emotivna angažiranost tijekom tjelesnog kontakta.

U prvoj fazi istraživanja majke su se igrale sa svojim 7-mjesečnim bebama manje od 10 minuta. Znanstvenici su promatrali majčinu interakciju i senzibiliziranost za dječje potrebe. Posebno su obraćali pozornost na to koliko su majke prepoznale i protumačile potrebe svoje bebe te koliko su bile emotivno prisutne, kao i odgovore beba.

Potom je istim bebama praćeno funkcioniranje mozga u dobi od godinu dana da bi se vidjelo kako reagiraju na nježan dodir.

Istraživači su koristili metodu funkcionalne spektroskopije (fNIRS) koja detektira promjene u mozgu, kako bi procijenili reakcije dojenčadi na dodir, a dodirujući ih mekanim kistom.

Zaključili su da su bebe, koje su provodile u igri vrijeme s mamama koje su bile manje osjetljivije na njihove potrebe, u mozgu imale pojačane reakcije na dodir. Dakle, ako su majke bile manje osjetljive (što znači da je majčinski dodir nije bio popraćen emotivnom prisutnošću, ako je bio rjeđi tijekom igre, nedosljedan), veća je vjerojatnost da će bebe dodir mekanim kistom percipirati kao novi doživljaj, a time će njihov mozak pojačano reagirati.

Rezultati ove studije nedavno su objavljeni u časopisu Social Cognitive and Affective Neuroscience.

Stručnjaci žele istaknuti važnost fizičkog kontakta između roditelja i bebe, no taj dodir treba biti motiviran emocionalnim angažmanom i roditeljskom prisutnošću kako bi utjecao povoljno na emotivni i kognitivni razvoj djeteta.

Ann Bigelow, profesorica razvojne psihologije na Sveučilištu Francis Xavier, pritom je naglasila važnost kontakta koža na kožu u poticanju razvoja dojenčadi. Također, napominje da ovako blizak kontakt s djetetom pomaže u smirivanju beba, omogućujući im da bolje spavaju, ali pomaže i majkama, smanjujući razinu stresa i smanjujući rizik od depresije.

Prema UNICEF-u, benefiti kontakta koža na kožu su:

  • poboljšava dojenje, poboljšava bebinu probavu
  • potiče laktaciju
  • regulira bebine otkucaje srca, disanje, tjelesnu temperaturu
  • smanjuje stres kod dojenčadi i majke

Ann Bigelow dodaje kako kontakt koža na kožu nije jedina važna interakcija kada je riječ o razvoju dojenčadi. Reagiranje na djetetovu komunikaciju također je važno - na primjer kada se roditelj nasmiješi kao odgovor na bebin osmijeh - jer tako dojenčad uči o svojoj okolini. Konkretno, istraživanja su pokazala da oponašanje bebine komunikacije može ubrzati i podržati njezin razvoj.

Tekst: Sanja Matasić
Foto: Shutterstock

Tagovi: ,

Vezano uz temu

Pročitajte i:

dijete doji

Imam li pravo na produžetak porodiljnoga ako još dojim, a dijete ne želi bočicu?

Čitateljica, koja još doji svoju bebu, treba se uskoro vratiti na posao. Kako njezina beba…

problemi s penisom kod djece

Što mamu može zbuniti ako ima sina: 7 najčešćih problema s dječjim penisom i kako ih riješiti

Ako ste mama muškog djeteta, neke vas stvari vjerojatno zbunjuju, pogotovo vezano uz njegu i…

dohrana bebe

Intuitivno hranjenje: Beba bira koliko, kada i što će jesti!

Počeli ste s dohranom, ili vaša beba već naveliko jede krutu hranu, a vi nikako…