
ADHD: hoće li ikada proći? Nove spoznaje o ovom poremećaju
Do sada se smatralo kako prolazi do adolescencije, no znanstvenici sve više vjeruju kako neki problemi u odrasloj dobi imaju veze upravo s ADHD-om
Kao studentici dijagnosticirali su joj anksioznost, u kasnim dvadesetima bipolarni poremećaj, a u tridesetoj depresiju, no ono što stvarno stoji iza lošeg mentalnog zdravlja danas 45-godišnje Michelle Beckett nije ništa od toga. Michelle je jedna od tisuću žena u Velikoj Britaniji s poremećajem hiperaktivnosti i manjka pažnje (ADHD-om), za koji mnogi pogrešno misle da je karakterističan za dječju dob. Iako se prije smatralo kako se javlja u djetinjstvu te prolazi do adolescencije, sada se zna da od 60 do 70 posto djece kojima je dijagnosticiran ADHD taj poremećaj osjeća i u odrasloj dobi.
Svijest o metalnom zdravlju posljednje se desetljeće poboljšala. Čak 90% Britanaca mogu prepoznati glavne simptome depresije, a njih polovica i anksioznost kad je iskuse, no ADHD je nešto što se neprestano pogrešno dijagnosticira, osobito u odrasloj dobi. Tako je bilo i s Michelle - znala je da se iza svake dijagnoze koju je dobila krije još nešto, ali nije znala što. Dugo nisu znali ni liječnici koji ovaj poremećaj nazivaju "nevidljivim". Mnoge odrasle osobe s ADHD-om teško upravljaju svojim osjećajima, pogotovo kada su u pitanju emocije poput ljutnje ili frustracije; razdražljivi su, lako planu, neorganizirani su, često zaboravljaju što treba napraviti, ne završavaju započeto… No to su, reklo bi se, uobičajene situacije u životu modernog čovjeka. No pitanje je u kojoj su mjeri prisutne, koliko često i kako se odražavaju na kvalitetu života, a upravo to čini razliku?
"ADHD karakteriziraju tri temeljna ponašanja – hiperaktivnost, impulzivnost i nepažnja – pri čemu osoba pokazuje sva tri oblika ponašanja ili kombinaciju nekih od njih. Točni uzroci poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću slabo su poznati, no vjeruje se da su simptomi povezani s kemijskom neravnotežom u mozgu. Kao što to volim opisivati, ADHD je poput snažnog trkaćeg automobila, ali s biciklističkim kočnicama. To nije bolest, niti moralni neuspjeh, nije uzrokovan slabošću karaktera, niti neuspjehom sazrijevanja", kaže dr. Rob Baskind, psihijatar specijaliziran za ADHD.
Britanski National Institute for Health and Care Excellence (NICE) 2008. priznao je ADHD u odraslih kao poremećaj, sugerirajući liječenje bihevioralnom terapijom i stimulansima kao što su metilfenidati i amfetamini. Stimulansi djeluju tako da, pojednostavljeno rečeno, smanjuju hiperaktivnost. Njihova je efikasnost doduše kratkotrajna. Osim toga, ne reagiraju svi dobro na tu vrstu lijekova.

Iako je većina dosadašnjih istraživanja o ovom poremećaju provedena na tinejdžerima, jedna norveška studija bila je prva koja je istražila prevalenciju drugih mentalnih bolesti u odraslih žena s ADHD-om. Otkrili su kako žene s dijagnozom ADHD-a češće pate od anksioznosti, depresije i bipolarnog poremećaja. No to je, slažu se stručnjaci, poput pitanja o tome što je prije nastalo, kokoš ili jaje. Drugim riječima, granica gdje jedno mentalno stanje završava, a drugo počinje u ovim je slučajevima sasvim nejasna. Može li život s neprepoznatim ADHD-om i svim frustracijama koje ovaj poremećaj nosi uzrokovati razvoj drugih mentalnih stanja? Iako nema čvrstih dokaza, znanstvenici vjeruju kako neprepoznavanje osnovnog problema, ADHD-a, kao izravni rezultat ima život u začaranom krugu kaosa i nezadovoljstva, što neminovno vodi do psihičkih poremećaja.
Iako
smo
danas
skloni
svako
“življe”
ponašanje
djeteta
stavljati
pod
dijagnozu
ADHD-a,
podaci
kažu
kako
3-4%
školske
djece
u
Hrvatskoj
pati
od
ovog
poremećaja.
To
znači
da
se
u
prosjeku
u
svakom
razrednom
odjelu
nalazi
jedan
(ili
dva)
učenika
s
ADHD-om.
Roditeljima
djece
s
tim
poremećajem
najviše
pomaže
strpljenje,
prihvaćanje,
razumijevanje,
ali
i
podrška
i
savjeti
stručnjaka.
Napredak
znanosti
rezultirao
je
i
time
da
se
danas djeca
s
ADHD-om više
ne
karakteriziraju
kao
zločesta,
nego
se
njihovi
problemi
prepoznaju
i
pokušavaju
ublažiti
pomoću
drukčijih
pristupa
u
školi
i
odgoju.
Ovdje
donosimo
10
savjeta
za
roditelje
djece
s
ADHD-om.
Tekst:
D.
P.
Fotografije:
Profimedia
Tagovi: ADHD, ADHD u odrasloj dobi, hiperaktivnost, poremećaj pažnje
Vezano uz temu

Sve što trebate znati o ADHD-u otkriva stručnjakinja u velikom vodiču
Ovaj članak pomoći će roditeljima koji “tapkaju u…

5 najčešćih problema mentalnog zdravlja djece! Na vrijeme uočite prve simptome!
Najčešće se govori o ADHD-u, no ni anksiozni…

10 savjeta za roditelje djece s ADHD-om! I one koji sumnjaju na poremećaj
Stvaranje pozitivnih stavova jedna je od osnova za…

Srce mi se slamalo kada bi mi rekao: 'Mama, ja ću se popraviti''
Što je proživljavala kada je njezinom sinu Alexu…
Pročitajte i:

Kako protiv stigme: Moj tinejdžer se povjerio da mu se sviđaju dečki!
Odrastanje je proces formiranja identiteta i svih njegovih aspekata, pa tako i rodnog i seksualnog,…

Nakon traumatskog događaja: Kako se nositi sa životom i svojim emocijama?
Unatrag nekoliko mjeseci svjedoci smo i žrtve višestrukih traumatskih događaja i nije važno svjedočimo li…

Znate li koliko soka dnevno smije piti vaš mališan? A mlijeka? Što mu od zdravih pića još možete dati?
Voda je najbolji izbor za piće, ali što još možemo ponuditi djeci a da bude…

Vau, vau, ja bih van: Ove su pasmine idealne za obitelji s djecom!
Psi su idealni kućni ljubimci za obitelji s djecom, no pri izboru svakako treba paziti…