tužna žen ai pod stresom sjedi u kući n akrevetu

7 tehnika koje djeci i odraslima pomažu lakše se nositi sa stresom

Mnogi građani Zagreba nisu zbog straha spavali ni proteklu noć. Evo kako sam sebi pomoći smiriti se te naučiti djecu suočiti se sa stresom

Socijalna izolacija zbog koronavirusa, a onda i taj katastrofalni potres koji je u nedjelju ujutro pogodio Zagreb, uvelike utječe na svih nas i na količinu stresa s kojom se moramo nositi. Ni djeca nisu pošteđena, dapače. Stanje stresa kod odraslih i kod djece prepoznaje se, pojasnila je psihologinja Kristina Baškonja za ordinaciju.hr, na temelju određenih reakcija: emocionalnih (tuga, tjeskoba, panika, promjene raspoloženja, ljutnja..), misaonih (samokritičnost, otežana koncentracija, zaboravljivost, nametanje istih misli…), tjelesnih (znojenje dlanova, lupanje srca, crvenilo lica, bol u trbuhu, glavobolja…) te ponašajnih (plakanje, lupanje, agresivnost, nekontrolirani ispadi, povlačenje…). Pri tome je važno kako se dijete nosi sa stresom: naime, uspješno svladavanje stresa može ojačati dijete za djelovanje budućih stresora, dok mu neuspješno suočavanje može dati osjećaj nesposobnosti i bespomoćnosti.

” Prilikom suočavanja djeteta sa stresom, važno je da roditelji podrže svoje dijete. Najbolja podrška djetetu su roditelji koji slušaju i čuju dijete, s kojima ono može razgovarati i koji mu pomažu u razmišljanju i traženju rješenja. Pričanje priča o suočavanju sa stresom, razgovori o tome što se sve može učiniti u teškoj situaciji kao i davanje do znanja djetetu da je normalno griješiti i da nam greške omogućavaju da nešto naučimo, pomažu djetetu u razvijanju strategija suočavanja sa stresom. Iako je dobro da su roditelji pozitivni i da pomažu djetetu da na situaciju gleda iz pozitivnijeg kuta, reakcije poput "Nemoj biti ljut/tužan/uplašen" djetetu ne pomažu jer mu zabranjuju da osjeća neugodne emocije. Dajte mu do znanja da je u redu biti ljut, uplašen, usamljen, neka priča o svojim osjećajima - oni ne bi trebali biti tabu, ma koliko neugodni bili” savjetuje ova psihologinja.

Pedagoginja Jelena Holcer za sensa.hr preporučila je i sedam tehnika koje pomažu uspješno se nositi sa stresom.

Popis zahvalnosti. Napravite popis u kojemu ćete zahvaliti na svemu što vam je u ovom trenutku važno u životu. Na tom popisu može se naći, primjerice, ime vašeg djeteta, ime vašeg najboljeg prijatelja, vaša osobina koju najviše cijenite, zdravlje… Koliko god ste, možda, trenutačno na nekoga ljuti, sagledajte tu osobu s distance i razmislite jeste li suštinski, ipak, zahvalni što ona postoji u vašem životu. Napravite i drugi popis koji će sadržavati pozitivne osjećaje prema sebi (minimum 50). Ako vam ponestane inspiracije, nastavite pisati pozitivno, makar izmišljali osobine koje nemate. Strpljenje, tolerancija, ljepota, veliko srce, optimizam…

Timus. Svoju nedominantnu ruku stavite na područje ispod solarnog pleksusa i šakom blago udarajte 20 - 40 puta po centru prsnog koša. To je mjesto gdje se nalazi prsna žlijezda, tj. timus, koja po nekim vjerovanjima kontrolira životnu energiju u tijelu (na starogrčkom jeziku thỳmos doslovno znači: životna energija). Ovi udarci ne trebaju biti brzi i jaki, nego nježni, da stvore osjećaj blagog odzvanjanja u prsnom košu. Ovu vježbu primijenite kad god se iznenada osjetite zapljusnuti negativnim emocijama ili imate utisak da ne možete udahnuti. Na kraju vježbe udahnite na nos, a izdahnite na usta nekoliko puta.

Moć pozitivnog govora. Govorite za umjesto protiv. Budite za zdrav život, za veće plaće, za zaštitu životinja… umjesto da ste protiv lošeg života, protiv niskog standarda, protiv ugnjetavanja… Umjesto izraza moj problem usvojite termin moj projekt ili izazov. Možda će vam u početku zvučati smiješno, ali na ovaj način imate veće šanse da svoj problem doživite kao rješiv i privremen. Rečenicu koja počinje: Ja moram… zamijenite rečenicom: Ja želim…, a Ja ne mogu zamijenite riječima Ja ne želim. Također, rečenice koje počinju riječima Ja se bojim… promijenite u Ja ne želim. Kada zvučite optimistično, to pomaže da se tako i osjećate.

Svjesno usmjeravanje misli. Ili ćete vi kontrolirati svoje misli ili će one kontrolirati vas. Kad primijetite da vam unutarnji glas govori negativne stvari, zaustavite ga svjesnom odlukom. Unutrašnje “blebetalo” ćete zaustaviti ako u trenutku kad ga osvijestite, počnete brojiti ono što vidite (koliko stabala vidite kroz prozor, koliko gumba ima košulja na osobi koja vas upravo nervira, koliko osoba u trapericama vidite…)

Svjesno disanje. Možete brojiti i svoje udahe. Primjerice, dok udišete, brojite u sebi do tri, dok držite zrak u plućima, brojte do tri i dok izdišete, brojite također do tri. Ovaj ritam može biti i drugačiji, na primjer: 4 - 6 - 7. Vaš um ne može istovremeno raditi više aktivnosti pa kad ga svjesno usmjerite na brojenje, on vas prestaje opterećivati negativnim mislima. Ovim vježbama automatski smirujete svoj organizam jer kad se fokusirate na disanje, počinjete disati smirenije. Iskušajte i ovu vježbu: dok duboko dišete zatvorenih očiju, pri svakom udisaju recite u sebi: ja sam, a dok izdišete recite: opušten/a. Ponovite to nekoliko puta. Također, dok izdišete, možete pokušati izbaciti određene emocije. Primjerice, stavite dlan na solarni pleksus i dok duboko udišete, govorite sebi: udišem mir (ili sreću, spokoj…), a dok izdišete, recite: izdišem strah (ili tugu, bol, mrak…).

Sedam otvora. Zatvorite sedam otvora na glavi. Zatvorite palcima ruke uši, a kažiprstima nosnice. Zatvorite oči i stisnite usne. Kad su tako zatvoreni svi otvori na glavi, neprestani tijek misli bit će osujećen. Kad makar na trenutak zaustavite disanje, prestaje i razmišljanje.

Meditacija. Ako vas to privlači, svakako naučite meditirati. Meditacija će vam dati mogućnost da se odmaknete od stresa, pogledate ga iz druge perspektive. Postat ćete zahvalniji na onome što imate i, što je možda najvažnije, razvit ćete sposobnost uživanja u sadašnjem trenutku. Kad u tome uspijete, shvatit ćete da je vaš stres rezultat brige, umora ili neispunjenih očekivanja… a zapravo je u sadašnjem trenutku sve u najboljem redu.

Fotografije: Profimedia

Tagovi: , , ,

Vezano uz temu

Pokriva li kasko osiguranje automobila i štetu uslijed potresa?

Mnoge takve police imaju popis rizika koji se…

mama i kći vani nakon što je prošla zabrana izlazaka zbog koronavirusa

Možda ste imali koronavirus, a da to i ne znate

Između 25 do čak 50% ljudi zaraženih koronavirusom…

Pročitajte i:

autizam

Sve više djece pati od autizma! Nisu zaboravljeni na njihov dan, unatoč koronavirusu!

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se svake godine 2. travnja. Mr. sc. Nelica Šimleša…

djeca čitaju slikovnice i najbolja djela hrvatske dječje književnosti dok su u izolaciji zbog koronavirusa

Međunarodni dan dječje knjige: besplatno "skinite" 34 hrvatske slikovnice

Na obljetnicu rođenja Hansa Christiana Andersena, 2. travnja, Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu odlučila…

nošenje zaštitne maske za lice zbog pandemije koronavirusa

Naš znanstvenik iz Bonna otkrio istinu: trebaju li nam uopće zaštitne maske i rukavice?

Samo nešto više od 20% ljudi u Hrvatskoj uspjelo je nabaviti zaštitne maske i rukavice,…

mama i sin kod kuće u izolaciji zbog koronavirusa provode zajedničko vrijeme

Mislite da vam je teško? Evo priče mame djeteta s posebnim potrebama... Iznenadit će vas njezin stav!

Donosimo priču mame dječaka s autizmom, ali i savjete Martine Jurilj, mag.rehab.educ., koji će olakšati…