Naša i vaša nutricionistica Sunčica Đunđek u ovom vas članku upoznaje s važnošću pravilnog planiranja promjene prehrane i parametrima koje valja uzeti u obzir prije nego se odlučite na taj važan korak. O ozbiljnosti pripreme i odlučnosti ovisit će i sam uspjeh. Dakle, doznajte što bi sve bilo poželjno poduzeti prije nego promijenite svoje prehrambene navike i vjerujte u uspjeh.

Blagdani su iza nas, a ja se nadam da su vam svima bili veseli, radosni, smiješni, bogati, šareni... te želim da vam takva bude cijela godina. Nova je godina pokucala i ušla bez pitanja jesmo li spremni za ostvarenje novih pobjeda, radosti, ljubavi, zdravlja i osmijeha, te ono što mnoge ljude muči - odbacivanja krivnje i grižnje savjesti zbog promjena “brojeva” na našim emocionalnim i tjelesnim vagama.
Svakodnevno slušam ljude koji govore kako "od sutra" kreću na dijetu, a pritom imaju dileme koju dijetu izabrati, bez ikakvog prethodnog savjetovanja i ozbiljnijeg postavljanja cilja ili definiranja odluke.

Budući da dijeta nije samo mijenjanje, odnosno, kako mnogi doživljavaju odbacivanje "zločeste, kalorične, slatke, masne" hrane, nego promjena cjelokupnog načina života, malo ću približiti što je potrebno da bi se jelovnik mogao sastaviti za svakog od nas, pojedinca s određenim potrebama, preferencama, željama i mogućnostima. Uostalam, i ja sam jedna od tih individua koja je u ovoj godini odlučila poboljšati svoje prehrambene navike i kvalitetu života, umjesto da po internetu biram dijete, iz novina režem restrikcijske jelovnike ili dogovaram s prijateljicama kako ćemo se zajedno bolje hraniti, ići u teretanu i jesti samo proteine, piti shakove, ne jesti poslije 18 h...

Kakvoća prehrambenog statusa

Prije uvođenja ikakvih promjena, treba procijeniti kakvoću prehrane i prehrambenog statusa. Metode za procjenu prehrane nazivaju se i metode za procjenu prehrambenog statusa, a obuhvaćaju: praćenje prehrane (dijetetičke metode), antropometrijska mjerenja (tjelesna težina, visina i sl.), kliničke procjene i biokemijske testove.
Kad se sastavlja jelovnik za pojedinca, važan je iscrpan i ciljan popis hrane za točno definiran period (tjedan, mjesec...), a bilježi se učestalost, a uvelike koristi i rangiranje unosa "pogrešnih" namirnica, pomaže u prevalenciji za određene ciljane bolesti, te detektira prehrambeni obrazac koji je povezan s neadekvatnim unosom određenog nutrijenta, te pojavom mogućih i/ili već nastalih komplikacija. Zato je važno vrijeme, preciznost, pouzdanost, reproducibilnost odabrane metode. Nakon prvog koraka, kojim smo uspjeli upoznati naš prehrambeni obrazac ponašanja, obavljamo antropometrijska mjerenja koja olakšavaju i pomažu pri određivanju i identifikaciji, te načinu i ozbiljnosti kojim ćemo u potpunosti pristupiti pojedincu. Ta mjerenja su jednostavna, sigurna, precizna i lako primjenjiva. Postoje dva tipa antropometrijskih mjerenja; mjerenje rasta i mjerenje sastava tijela.

Mjerenje rasta čine: 

  • tjelesna masa - mjeri se medicinskom vagom s utezima, ujutro nakon pražnjenja mjehura i crijeva, samo u donjem rublju
  • tjelesna visina - mjeri se pomoću antropometra, bez obuće.

 Izmjerena tjelesna masa uspoređuje se sa standardnom tjelesnom masom u odnosu na dob, spol i tjelesnu konstituciju. Stavimo li odnos tjelesne mase i tjelesne visine, možemo izračunati stupanj uhranjenosti koji zovemo još i indeks tjelesne mase ili postotak idealne tjelesne mase, ili indeks punoće tijela. Mala, ali vrlo važna napomena je da se indeks tjelesne mase ne može koristiti za procjenu prehrane kod djece i sportaša.

Mjerenje sastava tijela:

1. Raspodjela masnog tkiva - odnos obujma struka i bokova, a razlikuje se ovisno o spolu. Postoji ginoidni (kruška tip) i androidni (jabuka tip).

2. Udjel masnog tkiva i potkožno masno tkivo predstavlja energetsku rezervu, udjel mu ovisi o unosu hrane i enegetskim potrebama organizma.

3. Klinička procjena
Sastoji se od razgovora s liječnikom koji nas šalje na odgovarajuće pretrage i piše povijest bolesti u cilju određivanja i utvrđivanja fizičkih znakova i simptoma koji su doveli do postojećih problema.

4. Laboratorijske pretrage su jednako važan korak kako bi se odredio mineralni i vitaminski status, iako je važno napomenuti da urin i krv daju samo trenutnu sliku.

Ovo su bile samo fizičke radnje koje bi trebalo "obaviti" prije početka ikakvih promjena u prehrani. A to je tek početak, jer ako već krećemo u neki noviji, sretniji početak to radimo da bismo bili bolje, zdravije i da bismo uživali u odrazu samih sebe nakon što se pogledamo u ogledalo.

Sljedeći koraci vezani su za planiranje prehrane koja podrazumijeva sastavljanje obroka za jedan ili više dana držeći se osnovnih principa planiranja prehrane: kontroliran energetski unos, adekvatnost, uravnoteženost, nutritivnu gustoću, umjerenost i raznolikost. Ali o tome drugom prilikom. Ovim putem želim naglasiti važnost pravovremenog informiranja, savjetovanja s nutricionistima, suradnje s liječnicima, te osobne upornosti, volje i vjere u same sebe. Ne sutra, ne u ponedjeljak, ili u proljeće..

Sad je taj pravi trenutak da krenemo realizirati svoje planove vezane za zdraviji život.

Vaša nutricionistica