Infantilna ili dječja amnezija nesposobnost je većine odraslih da se prisjete uspomena iz ranog djetinjstva, negdje do treće, četvrte godine života. Na tu su temu provedena brojna istraživanja, a novo istraživanje pokazalo je da je ljudski mozak aktivan već u ranoj dojenačkoj dobi (tijekom infantilne amnezije), odnosno da hipokampus (dio mozga važan za pamćenje) već u beba od tri mjeseca starosti aktivno prepoznaje i uči novi obrasce.

Dakle, iako je dječja amnezija česta, ne znači da mozak u dojenačkoj dobi ne radi na prepoznavanju i učenju obrazaca, što pridonosi formiranju sjećanja.

Novo istraživanje proveli su znanstvenici sa sveučilišta Yale, koji su CT-om mozga utvrdili da bebe stare tri mjeseca koriste hipokampus kako bi razumjele nove obrasce.

Rezultati su krajem svibnja objavljeni u časopisu Current Biology. Hipokampus, koji se nalazi u sljepoočnom režnju, dio je mozga koji igra neupitnu ulogu pri usvajanju novih obrazaca, kao i kratkom i dugoročnom pamćenju. Hipokampus je vrlo nježan i vjeruje se da njegovo oštećenje uzrokuje razne neurološke i psihijatrijske poremećaje. Prema pisanju Eureka Alert znanstvenici su koristili tehnologiju funkcionalne magnetske rezonancije (fMRI). To im je omogućilo da promatraju aktivnost hipokampusa kod 17 novorođenčadi, a pratili su ih u dobi od tri mjeseca do dvije godine.

Bebama su više puta prikazani setovi fotografija, s njima prepoznatljivim i slučajnim uzorkom. Pokazalo se da bebin hipokampus aktivnije reagira na fotografije s prepoznatljivim uzorkom u odnosu na fotografije sa slučajnim uzorkom.

Nick Turk-Browne, profesor psihologije na Yaleu i jedan od glavnih znanstvenika na ovom istraživanju, rekao je da mozak beba traži prepoznatljive obrasce u svom okruženju, a broj prepoznatljivih obrazaca povećava se kako beba raste i stječe iskustvo. No, kako se bebin mozak još uvijek razvija, one nemaju sposobnost pohranjivati opažena iskustva, što je glavni razlog zbog kojeg se kasnije ne možemo sjetiti uspomena iz dojenačke dobi.

Iako memorijske sposobnosti sazrijevaju do adolescencije, hipokampus se udvostručuje u veličini između rođenja i druge godine života, što djeci već od druge godine života daje mogućnost da se detaljnije sjećaju uspomena.

Prethodno je istraživanje pokazalo da je bebama važnije opće znanje od pamćenja određenih detalja. Primjerice, puno je veća vjerojatnost da će se beba sjetiti zvučnog uzorka u govoru nego određene riječi.

To podupiru i rezultati najnovijeg istraživanja, koje potvrđuje da, iako su bebe sposobne prepoznati i naučiti obrasce od rođenja, još nemaju sposobnost da ih zapamte.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock