Istraživanja su pokazala da su djeca, koja su razvila smisao za humor sretnija, optimističnija, imaju veće samopoštovanje, prihvaćenija su od svojih vršnjaka i lakše prolaze kroz izazove djetinjstva.

'Humor je povezan s razvojem, ali ima tu još puno toga!', rekao je profesor Vasu Reddy, stručnjak za dječji humor sa Sveučilišta Portsmouth. 'Dok se igramo s djecom, važno je da se puno smijemo jer je to zabavno, čini nas sretnima i pruža nam osjećaj zadovoljstva. Kad se smijemo, osjećamo se dobro', upozorio je.

Ne postoji jedinstvena formula kako djecu naučiti da budu duhovita, no stručnjaci su otkrili neka uobičajena ponašanja, ovisno o dobi.

Znanstvenici sa Sveučilišta Portsmouth otkrili su da već sa sedam do osam mjeseci bebe imaju potrebu nasmijati odrasle ili ih barem potaknuti da se nasmiješe. Istraživanje znanstvenika sa Sveučilišta Sheffield otkrilo je da djeca mlađa od 16 mjeseci već mogu razumjeti razliku između pretvaranja i šale.

Što nasmijava bebe?

Dječji smisao za humor mijenjat će se kako se razvija dječja mašta, jezične vještine i sposobnost da stvari vide iz tuđeg kuta gledišta.

'Pritom je važno da ne uspoređujete svoje dijete s drugom djecom jer svako dijete uči svojom brzinom', upozorio je profesor Reddy i dodao: 'Humor hrani reakciju publike pa, ako želite komičara u svojoj obitelji, što god vaše dijete napravilo, vi se samo smijte.'

Smisao za humor ovisno o dobi

3-4 mjeseca: Prvo se hihoću. Bebe se počinju smijati već s tri mjeseca. One ne razumiju humor, ali znaju kad smo nasmijani i osjećaju kada smo sretni. Može vam se činiti da se vaša beba smije u čudnim trenucima, ali sigurno ste učinili ili rekli nešto što je potaknulo bebin smijeh.

7-8 mjeseci: Mali komičari. Kad radimo smiješne izraze lica ili zvukove, a potom se smijemo, beba će osjetiti našu radost i pokušat će nas oponašati. Možete primijetiti da ponavljaju zvukove i grimase kojima se smijete.

9-10 mjeseci: Zadirkujući humor. Sigurno ste primijetili da se vaš mališan igra stvarima za koje zna da mu nisu dopuštene, a da pritom ima pomalo drski osmijeh na licu. To su počeci tzv. ometajućeg ili zadirkujućeg humora.

Kraj prve godine života: Kršitelji pravila. Mozak bebe brzo se razvio kako bi ona razumjela neka osnovna društvena pravila. Počinje joj biti smiješno kad se ta pravila krše. Smije se vašim grimasama ili nekim ‘pogrešnim’ postupcima. Primjerice, smiješno joj je kad se pretvarate da pijete vodu iz njezine bočice.

Kraj druge godine života: Smiju se riječima. Kako djeca odrastaju, počinju pokazivati smisao za humor tako što krše jezična 'pravila'. Smiješno im je, recimo, kad mamu zovu tata ili tvrde da se mačke glasaju sa 'mu'. Djeca znaju da to što govore nije točno i zato im je to smiješno, a što pokazuje da puno razumiju.

Proces odvikavanja od pelena: Pričaju neumjesne stvari. Kad započnete s vježbom odvikavanja od pelena, vaše će dijete preko noći postati opsjednuto kakanjem i piškenjem. Odlazak na WC (i stvari koje se tamo događaju) nama se čine normalnim jer je to naša svakodnevna aktivnost, no djecu, kako postaju svjesna tjelesnih funkcija, one nasmijavaju pa izgovaraju riječi očekujući reakciju.

Ako su vašem djetetu riječi 'kakati' i 'piškiti' jako smiješne, smatrajte to dobrim znakom jer ono razumije što se oko njega stvarno događa.
mama i sin se smiju

Važnost elemenata iznenađenja

Smisao za humor vašeg djeteta mijenja se kako ono odrasta, ali ono što mu je uvijek smiješno, elementi su iznenađenja.

'Bebe se mogu razveseliti iznenađenjima čak i u prvim mjesecima života', tvrdi profesor Reddy.

No nije sve što ih iznenadi smiješno. Da bi mogli uživati u iznenađenjima, mališani moraju razumjeti kontekst u kojem se ona događaju i moraju biti sposobni podijeliti svoje emocionalne reakcije s ljudima oko sebe.

Sjajan, možda univerzalan primjer takvog iznenađenja su igre skrivača 'kuc – kuc'. Posebice ih obožavaju mala djeca koja još ne govore.

Kako odrastaju, djeca se počinju igrati riječima, i to se odražava i na tip iznenađenja koja ih zabavljaju.

Dodavanje neobičnih riječi u njihovu omiljenu pjesmu ili odabir neočekivane glazbe za vaš zajednički ples, dobar su primjer iznenađenja kada je riječ o starijoj djeci.

'Sjećam se da sam, kad su moji sinovi bili opsjednuti dugom, odlučio u svaku pjesmu ubaciti riječ duga. Recimo, pjevao bih 'glava, ramena, koljena' i umjesto 'stopala' rekao bih 'duga', a oni bi vrištali od smijeha. Drugi put bih rekao 'glava, ramena, koljena, kotačići na dugi', a oni se nisu mogli prestati smijati', ispričao je Sam Avery, stand-up komičar i tata petogodišnjih blizanaca.

Kako potaknuti bebin smisao za humor?

Najbolji način na koji se djeca mogu naučiti biti duhovita je da promatraju vas. Dakle, slobodno zbijajte šale pred djecom, a možete se koristiti i smiješnom mimikom lica ili nekim smiješnim plesnim pokretima.

Razvijanje smisla za humor ima puno koristi za vaše dijete. Izvrsno je i za vas: zvuk dječjeg smijeha čaroban je i može učiniti čuda za vaš stres.

Kako još možete ohrabriti dječji smisao za humor?

  1. Počnite rano Bebe se rađaju spremne za smijeh – stručnjaci čak vjeruju da bebe počinju vježbati smijanje još u maternici. Pogledajte samo kako reagiraju na humor u prvim mjesecima života. Čak i skroz male bebe mogu se smijati na fizičke podražaje, poput laganog škakljanja.
  2. Pustite ih da vode Ono što nasmijava vaše dijete mijenja se svaki dan, zato prepustite djetetu da vodi. 'Ako im dopustite da oni budu ti koji vode, vjerojatnije je da će se više angažirati', rekao je Reddy.
  3. Smijte se s njima Kad glumatate i smijete se sa svojom djecom, to potiče njihovu maštu. Nazvati tatu 'mamom' ili 'bebom' jedan je od jednostavnih načina zajedničke igre i pretvaranja.
  4. Podignite raspoloženje šaleći se Smijeh može trenutno ublažiti napetu situaciju. Humor može biti i izvrstan način za motiviranje djece u situacijama kada misle da su neuspješna. Primjerice, kada vaše dijete misli da je njegov crtež loš, a vi ga opišete kao smiješan ili neobičan, to će mu podići raspoloženje i samopouzdanje.
  5. Koristite smijeh za učenje Smijeh i igra mogu biti izvrstan način i za 'bildanje' dječje memorije. Koristite smiješne zvučne efekte dok pričate neku priču. To će djeci pomoći da je bolje zapamte.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock