Ivna Hraste, mama trogodišnje djevojčice, završila je Studij dizajna pri Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, bavi se grafičkim dizajnom, slikarstvom, izradom umjetničkog nakita i odjevnih te uporabnih predmeta od vune tehnikama mokrog i suhog filcanja koje možete naučiti na njezinim kreativnim radionicama za odrasle pod nazivom Kreativna odmaraonica "Filcam, učim i družim se". 

Zanimalo nas je nešto više o tome kako nastaju ovi divni predmeti koje smo pronašli na njenoj FB stranici.

Čime ste se bavili prije nego vas je osvojilo filcanje?

Moji prvi poslovi bili su u web agencijama gdje sam radila kao web i grafički dizajner. Osjetila sam da u takvom okruženju moja kreativnost ne dolazi do kraja do izražaja. Nedostajao mi je rad rukama, a sjedenje za kompjuterom sputavalo je moj duh... Tražila sam načine kako da se opet povežem sa sobom.

Što vas je privuklo ovoj tehnici?

Od djetinjstva sam bila očarana za mene totalno jedinstvenim i neobičnim ručno izrađenim šeširima i papučama od vune koje sam viđala po sajmovima i za koje sam se uvijek pitala „e, a kako..? “.  Fasciniralo me je kakav sve vuna može poprimiti oblik, a bez pletenja, jer me ono nije nikada posebno privlačilo.

Odajte nam tajnu, što je zapravo filcanje?

Filcanje je tehnika obrade češljane neupredene vune, pri čemu se vunene niti termičkim i mehaničkim djelovanjem, uz pomoć vode i sapunice kod mokrog te igle kod suhog filcanja, isprepliću i stvaraju tkaninu ili čvrsti predmet. Proces izrade, bilo da se radi o mokrom ili o suhom filcanju, je svakako zanimljiv, ali osobno mi je najljepše vidjeti kako iz „ničega” stvoriti „nešto”. Ruke su naš alat, mi smo jedinstveni kreatori…

Spomenuli ste da cijeli taj proces ima povoljan učinak na osobu koja filca...

Tehnike filcanja imaju i terapeutski učinak pa se često primjenjuju u radu s osobama s posebnim potrebama jer razvijaju taktilnost, motoričku spretnost, kreativno izražavanje, samostalnost i samopouzdanje. Koriste se kao edukativne metode u posebnim i alternativnim programima, poput waldorfske pedagogije.

Osim vještine izrade interesantnih i simpatičnih „živih“ predmeta , jer vuna je takav materijal, ova tehnika daje i osjećaj unutarnjeg mira, pomaže u fokusiranju i razvijanju strpljenja te djeluje meditativno. Kada se upustite u filcanje, shvatite da je to proces koji opušta i smiruje.

Koja je razlika između mokrog i suhog filcanja?

Mokro filcanje je fizički zahtjevnije, ali je samim time i nagrada za učinjeno veća. Uz mokro filcanje sam, između ostalog, naučila imati više povjerenja u život. Proces je složen i radi se u nekoliko faza te dugo traje. Potrebno je puno volje i strpljenja, ali i povjerenja da će na kraju sve dobro završiti, odnosno da ćete na kraju procesa dobiti funkcionalan predmet. Ovom tehnikom izrađuju se šuplje forme ako se filca oko kalupa (torbe, kape, papuče, posude...), tkanina kao plošna forma (postoji i posebna tehnika filcanja na svili) te okrugle i valjkaste forme.

Suho filcanje iglom je nježnija tehnika za one koji vole preciznost i detalje. Ovom tehnikom moguće je izraditi 3d i „plošne” oblike, slike, figurice… Koristi se i u doradi kod mokrog filcanja.

Tko se sve može baviti filcanjem?

Filcanjem se može baviti bilo tko, žene i muškarci svih uzrasta. Ono može biti i izvrsna društvena aktivnost pogodna za rad s djecom. Za malu djecu jedino nije preporučljivo suho filcanje jer se radi uz pomoć posebne igle pa postoji mogućnost ozljede.

Kako je vama osobno filcanje pomoglo u odgoju djeteta?

Znam kako je za što kvalitetniji odgoj djece kao i odnos s djetetom važno raditi na sebi. Kreativno izražavanje i rad rukama su dobri za razvijanje ličnosti, postizanje unutarnjeg mira i prihvaćanje sebe. Filcanje mi je u tome puno pomoglo, ali i u razvijanju strpljenja. Strpljenje je nešto što nam sve više i češće nedostaje zbog brzog potrošačkog načina života, a jedna je od najvažnijih komponenti u roditeljstvu.

Razgovarala: Ivančica Tarade

Foto: Ivna Hraste; screenshot TV priloga HRT