Ako po prirodi niste društvenjak, to ne mora biti loše po vas!

Vjerojatno su vam puno puta rekli da su prijateljstva važna, pogotovo ako i sami nemate puno prijatelja. Možda vas ljudi iz vaše okoline redovito potiču da izađete i upoznate nove ljude. Zbog tog pritiska možda se pitate propuštate li doista nešto važno zato što nemate puno prijatelje. Ili možda brinete da vas drugi zbog toga osuđuju, a možda se i sami smatrate krivim jer niste stekli prijatelje.

Sljedeći put kad se počnete osjećati loše zbog toga što niste jako društveni imajte na umu sljedeće:

Prema istraživanju iz 2017. godine, ljudi koji nisu društveni, pa puno vremena provode sami, razvijaju višu razinu kreativnosti.

Možda ste već uvidjeli da vrijeme koje provodite sami sa sobom potiče vašu maštu i omogućuje kreativnost. Razgovor i interakcija s drugima može vas omesti u razmišljanju ili kreiranju novih ideja.

To ne znači da vrijeme koje provodimo s prijateljima za nas nije ugodno. No, svakako, nema ništa loše u tome ako težimo samoći.

Ako pišete, crtate, stvarate glazbu ili se bavite nekom drugom kreativnom aktivnošću, vjerojatno će vam trebati dosta vremena da razvijete ideje i pronađete izvore inspiracije.

Samoća vam omogućuje da se izolirate od čavrljanja i posvetite vlastitim mislima. Realno, samoća vam može pomoći da stvari vidite drugačije.

Možda ćete primijetiti da vrijeme koje provedete s drugim ljudima utječe na vas. Čak i ako niste toga potpuno svjesni, vaše riječi, postupci ili raspoloženje mogu se suptilno prilagoditi ponašanju ljudi oko vas.

Primjerice, kad ste u društvu s nekim tko je jako glasan, mogli biste se i sami početi ponašati jednako energično.

Zrcaljenje nije loša stvar. Prosocijalno ponašanje pomaže ljudima da se međusobno povežu. No, boravak s drugim ljudima može donekle promijeniti naša iskustva, pa čak i našu svijest o sebi samima.

Umjesto da se usredotočimo na nešto što je nama važno, događa se da počnemo razmišljati o tome što ljudi oko nas misle i osjećaju pa tome počnemo prilagođavati i svoje ponašanje, kako bi drugim ljudima bilo ugodnije u našem društvu.

Kad smo sami, to nam daje slobodu da ostanemo onakvi kakvi zapravo jesmo, a stvari oko sebe doživljavamo onako kako ih zaista i vidimo.

Prisilno prijateljstvo ne koristi nikome. Biti bez prijatelja bolje je nego imati otrovne prijatelje ili sklapati prijateljstva na silu. Taj osjećaj da se na silu morate sprijateljiti s ljudima, s kojima nemate ništa zajedničko, ne koristi nikome.

Iz prisilnih ležernih prijateljstava može se razviti neka vrsta društvenog kontakta, poput povremenog ručka ili pauze za kavu, ali takva prijateljstva ne nude ništa drugo. A često nas mogu iscrpiti ili čak i blago uzrujati.

Primjerice, možda ste osoba koja na poslu povremeno razgovara s kolegama, ali ne osjećate potrebu za sklapanjem prijateljstva. Pauzu za ručak provodite čitajući ili slušajući glazbu. Može se dogoditi da vas jednoga dana šef pozove i kaže vam: „Ne volim vas gledati kako uvijek sjedite sami. Zašto ne pokušate razgovarati s ljudima za vrijeme ručka? Svi će misliti da ih ne volite.“

Nije točno da nikoga ne volite, ali ne uživate u tzv. ležernim razgovorima na poslu, a i izbjegavate s ljudima u svojoj radnoj okolini dijeliti svoju privatnost. No moguće je da vaš šef počne na tome inzistirati pa se i vi trudite biti društveniji.

Koji je rezultat? Počinjete osjećati tjeskobu kad se bliži vrijeme ručka i užasavate se pauze umjesto da joj se radujete.

Kad se pod prisilom počnete družiti s ljudima iz vaše radne okoline slušajući njihove priče, moguće je da ćete biti sve više pod stresom i razdražljiviji kod kuće. Ubrzo ćete se početi ljutiti na šefa i kolege i na kraju ćete zamrziti posao s kojim ste prije bili jako zadovoljni.

Našu osobnost djelomično oblikuju i ljudi koji se pojavljuju u našim životima. Njihov utjecaj može se iščitati, primjerice, iz emisija koje gledamo ili aktivnosti u kojima sudjelujemo.

Međutim, ponekad je taj utjecaj prejak. Ako stalno želimo drugima ugoditi, to može umanjiti našu sposobnost da brinemo o sebi.

Naravno da nema ništa loše u brizi za voljene osobe i podržavanju njihovih emocionalnih potreba. No, briga za druge ponekad može negativno utjecati na nas i spriječiti nas u tome da se posvetimo samima sebi. Mnogi ljudi to otkriju pokušavajući podijeliti svoje vrijeme između previše prijatelja.

Uvijek možete odlučiti provesti vrijeme s drugim ljudima, ali ne možete pobjeći od sebe. Stoga ima smisla dati prednost odnosu sa samim sobom. Ta je veza možda najvažnija koju ćete ikada imati – jer kad je jaka, može zauzvrat ojačati i druge odnose u vašem životu.

Čemu se najviše radujete na kraju dugog dana?

Neki ljudi ne žele ništa drugo nego okupiti krug prijatelja i uživati u njihovom društvu. Vi za razliku od njih želite biti sami, baviti se omiljenim hobijem, skuhati si neki ukusni obrok ili vježbati.

Moglo bi se dogoditi da vam u tim trenucima drage osobe šalju poruke pa počnete razmišljati o tome jeste li slobodno vrijeme ipak trebali provesti vani s prijateljima.

Ti suptilni (ili ne baš suptilni) naputci da budete “više prijateljski raspoloženi” mogu vas natjerati da se osjećate loše jer želite biti sami i provesti noć kod kuće uz film i kokice, u društvu kućnog ljubimca.

Ako se prisiljavate na druženje onda kada biste radije bili sami , mogli biste se osjećati frustrirano, čak i ogorčeno, osobito ako vas to druženje ne opušta.

Osim toga, potrebe za druženjem razlikuju se od osobe do osobe.

Nekima odgovara da provedu puno vremena u društvu drugih ljudi, drugima ne.

Ako ste introvertni tip osobe, vjerojatno ćete se najugodnije osjećati s samo s nekoliko bliskih prijatelja. Previše ljudi iscrpljuje vašu energiju i jača vašu potrebu za samoćom.

Introvertnost je dio vaše osobnosti, a ne mana zbog koje bi se trebali osjećati loše.

Ako biste radije sami otišli u dugu šetnju nego sjedili na kavi s prijateljem, poštujte svoje potrebe. Sebe poznajete bolje od bilo koga drugog i neka vam ono što želite bude prioritet.

Nemaju svi (ili ne trebaju) najboljeg prijatelja. Ideal najboljeg prijatelja najčešće se odnosi na čvrstu vezu s pouzdanim suputnikom kojeg poznajete godinama, koji zna sve o vama i nikada vas ne iznevjeri.

Neki ljudi razvili su ovu vrstu odnosa, ali to nije tako tipično kao što biste mogli pretpostaviti. Realno govoreći, malo je vjerojatno da jedna osoba može zadovoljiti sve naše potrebe.

Ako želite nešto više od emocionalne podrške i druženja, bolje je imati nekoliko bliskih prijatelja s kojima ćete podijeliti svoje vrijeme.

Jednom prijatelju možete se obratiti kad imate problema, drugom kad želite učiniti nešto avanturističko, a trećem kada navečer želite uživati u filmu u nečijem društvu bez nužne interakcije. Kad vam je doista stalo da provedete vrijeme s nekim, to je odnos koji treba njegovati.

Tekst: Ivana Kalogjera

Foto: Shutterstock