Je li baš uvijek štitnjača kriva za debljanje?

Žene koje su sklone debljanju ponekad kažu: ah, što da radim kad mi ne radi štitnjača… I tako štitnjača preuzme ulogu krivca za debljinu. Jednostavno pomire se s tim i dalje žive u uvjerenju koje je, nećete vjerovati, apsolutno krivo.

Mala žlijezda na vratu u obliku leptira najčešće nije krivac, nego žrtva našeg lošeg odnosa prema njoj. Nalazi se ispred grla, da vam točno kaže, kada zaustite koju riječ, govorite li dobro ili govorite krive stvari, a još gore, ako ih uopće ne izgovarate. Knedla u grlu znak je nakupljenih neizgovorenih riječi i osjećaja. Koliko često čujem od mojih pacijentica da imaju knedlu u grlu. Istina je da povećana štitnjača (a povećana je kada pati i trpi upalni proces), može pritiskati na okolne strukture i radi knedlu u grlu, ali često je nemogućnost gutanja povezana s blokiranim riječima ili mislima.

Naučeni smo sve promatrati poput robota, npr. uspoređujemo tijelo s automobilom. Kada nas boli grlo, odemo liječniku koji baci pogled unutra, opipa izvana i sugerira da je "sve to u našoj glavi". Mnogi se i uvrijede na takav komentar, ali vjerujte, ispravan je 100%. Ljudsko biće posjeduje i koju dimenziju više od samo fizičke razine i teško bi bilo liječiti ikoji organ ili organski sustav samo pukim pregledom izvana ili iznutra. Da, na automobilskoj gumi vidite kada se "izlizala" i znate zašto, ali organ može dugo izgledati ultrazvučno uredan, a da uopće ne obavlja svoju funkciju, jer ga "nešto blokira". Štitnjača je upravo takva žlijezda koju toliko toga blokira, kao što znam reći svojim pacijentima: vaša je štitnjača zdrava, ali ne radi dobro, jer joj okolina to ne dozvoljava!

Epidemiju bolesti štitnjače možemo razumjeti ako shvatimo da konvencionalna poljoprivreda svakodnevno truje našu okolinu tvarima koje štitnjača doslovce ne podnosi! Iznenađena sam da se jako malo misli o tome. Kad pitam ljude na predavanjima tko je po njihovom mišljenju najviše odgovoran za trovanje okoliša, dobivam čudne odgovore kao npr. krave koje ispuštaju plinove, pa automobili, ali vrlo rijetko je na optuženičkoj klupi konvencionalna poljoprivreda. Insekticidi, herbicidi, fungicidi, pesticidi i ostali cidi, ulaze u zemlju, vodu zrak, tamo se fiksiraju i kruže u prirodi ili ulaze u naša tijela. Mnogi od njih su pravi hormonski ometači i to baš za štitnjaču. Logično zvuči, a postoje i brojne znanstvene studije koje potkrepljuju ovu tvrdnju.

Jednom kada štitnjača prestane raditi osjećamo umor i natečenost, rekli bi podbuhlost cijelog tijela. Kako je natečena koža, nateknu i naši organi, jednostavno se napuhnemo. To nije klasično debljanje, nego nakupljanje tekućine i produkta metabolizma. Jetra ne radi dobro kod bolesne štitnjače, a niti crijeva i želudac. Dapače, najnovije znanstvene studije pokazuju veliku povezanost gastritisa i bolesti štitnjače, što pretpostavlja da problem uvijek treba sagledavati iz više aspekata!

Dakle otičemo, udebljamo se osjećamo se umorno, i svemu je kriva štitnjača. Optužite radije hranu koju jedete ili zrak koji dišete ili vodu koju pijete. To bi bilo ispravnije. Osim što nije ekološki obrađena, hrana može sadržavati previše šećera, pa podiže inzulin, drugi najveći krivac za slab rad štitnjače. Hrana visokog glikemijskog indeksa koja se kupuje u pekarama i lijepim šarenim kutijama iz supermarketa može vas dovesti do debljine zbog visokog inzulina, i posljedično zbog visokog inzulina prestane raditi i štitnjača. Tada opet optužimo štitnjaču: eto udebljala sam se jer mi ne radi štitnjača, a zapravo trebalo bi se zapitati kako jedem! Nebrojeno puta, kada su se pacijenti odlučili za prehranu s niskim glikemijskim indeksom, nestala je debljina, a i štitnjača nije više bila bolesna. Zvuči kao "čudesno izlječenje", ali ja u takva ne vjerujem. Svako izlječenje plod je želje pacijenta da ozdravi i pravilnog životnog stila. Nema trećeg.

Dakle, debljanje je posljedica visokog inzulina, koji "napakosti” štitnjači, ili pak izravno hormonski ometači (razni cidi), lijepo malo "zaključaju" štitnjaču i rezultat je napuhavanje i naoticanje.

Još jedan hormon doprinosi naticanju i otežanom radu štitnjače, njega već znate iz mojih tekstova, riječ je o kortizolu. Kad je on u neravnoteži, "saspe" cijeli hormonski orkestar, često štitnjaču među prvima. Visoki kortizol je također zadužen za debljanje, a niski za umor, sve redom simptome koje pripisujemo slaboj štitnjači. Ne bi li se onda balansom kortizola mogla riješiti debljina, a ne se samo baciti na okrivljavanje štitnjače… naravno da bi. Ako uvedemo bioritam koji poštuje noć i dan, tako da danju radimo, a noću spavamo, te ako pravilno raspoređujemo fizičku i mentalnu aktivnost, kortizol će nam biti vjerojatno dobro balansiran, i drugi hormoni neće trpjeti. Ali, ako nije tako, a često u užurbanom stilu života nije, dođe do hormonskih poremećaja.
Debljina nije samo posljedica "štrajka" štitnjače, nego dublji hormonski poremećaj koji se može ispraviti, ako jedete zdravu ekološku hranu, pijete prirodnu vodu, poštujete dan i noć i smanjite glikemijski indeks svoje prehrane. Volite svoju štitnjaču, nemojte ju više optuživati!

Tekst: Sanja Toljan, dr. med., ravnateljica Poliklinike Orlando
Foto: Profimedia

Tagovi: bolesti štitnjače, hormoni, hormonska neravnoteža, inzulin, kortizol, osjećaj knedle u grlu, prehrana i štitnjača, Sanja Toljan, višak kilograma

Pročitajte i: