Jednu veliku grupu mikroorganizama koji uzrokuju zarazne bolesti ljudi i životinja nazivamo patogeni mikroorganizmi. Oni mogu ostati na koži ruku (prstima i dlanovima) te ispod noktiju, zajedno s prašinom i prljavštinom – ako se ruke ne operu nakon odlaska u toalet, vožnje u javnom prijevozu, povratka iz šetnje ili kupovine, igre u parku, igre s kućnim ljubimcima i slično.

Ako neopranim rukama uzmemo sendvič ili kolač, s ukusnom hranom možemo unijeti uzročnike bolesti koje se često nazivaju bolestima prljavih ruku. Pritom se uglavnom misli na bolesti probavnih organa. Bakterije mogu uznemiriti želudac i crijeva, izazvati bolove u trbuhu, povraćanje i proljev. Nekada to može biti vrlo ozbiljno – praćeno visokom temperaturom, glavoboljom i bolovima u mišićima te dovesti do slabosti i iscrpljenosti cijelog organizma. Ako je, na primjer, uneseni patogeni mikroorganizam virus zarazne žutice, doći će do oboljenja jetara (hepatitisa A). Rukama se često dodiruje i nos, a kada smo prehlađeni, pa kašljemo i kišemo – dogodi se da upotrijebimo prste i nadlanice ako nam maramica nije nadohvat ruke. Tako se na rukama mogu naći bakterije i virusi koji uzrokuju bolesti dišnih organa.

Pažljivo i detaljno

Propusti prilikom pranja ruku jesu nedovoljno često ili prekratko pranje, zbog čega se ne operu svi dijelovi. Jednako je i ako se ne upotrijebi dovoljna količina sredstva za pranje. Ako pranje ruku nije odmah moguće, ne treba dodirivati usta, nos i oči, kao i predmete preko kojih bi se naknadno onečistili prsti, sve dok se ruke ne operu. Naravno, za prvu pomoć u takvim situacijama mogu poslužiti vlažne maramice, ali i njih treba rabiti tako da se ruke temeljito prebrišu. Kad je osim pranja potrebna i dezinfekcija, preporučuje se upotreba sredstava na bazi etilnog alkohola ili izopropanola. Na tržištu su u ponudi tekuća dezinfekcijska sredstva, razni gelovi, maramice i slično. U skladu s karakteristikama dezinfekcijskog sredstva, vrijeme trajanja dezinfekcije, odnosno kontakta kože sa sredstvom, treba biti navedeno u uputama proizvođača.

Dobre se navike uče

Osim što je ruke potrebno oprati kada su vidno zaprljane, nužno je to učiniti i uvijek prije jela ili pripreme hrane, kao i prije dojenja, odnosno hranjenja djeteta. Također i prije svake aktivnosti s djetetom, posebno novorođenčetom (nikako nemojte dodirivati bebina usta, nos ili oči prljavim rukama). Ruke obvezno treba prati i nakon jela ili pripreme hrane, upotrebe toaleta, presvlačenja djeteta (osobito nakon mijenjanja pelena), nakon brisanja nosa, kašljanja i kihanja, kontakta s oboljelom osobom, kontakta sa životinjom, iznošenja smeća, rada u vrtu i, naravno, nakon svakog povratka kući (osobito nakon obavljanja nekih aktivnosti izvan kuće). Što se tiče najmlađih, preporuka je nuditi im igračke koje je lakše čistiti, prati ili dezinficirati (prema uputama proizvođača). Ne treba ograničavati upotrebu pojedinih vrsta igračaka, nego potencirati redovito i pravilno pranje ruku nakon igre i prije obroka. Razgovarajte s djetetom o tome da se igračke i prsti ne stavljaju u usta. Ako se djetetova igračka jako zaprlja, najbolje ju je baciti ili, eventualno, dezinficirati (dezinfekcijsko sredstvo treba rabiti prema uputama proizvođača). I na kraju, jasno je da svi mi – roditelji, bake, djedovi te ostali koji provode vrijeme s djecom – trebamo najmlađe učiti pjesmice koje su istodobno korisni savjeti te i svojim primjerom pokazati kako se ti savjeti poštuju. Navika stečena u ranom djetinjstvu s vremenom postaje automatska radnja, koja će se primjenjivati uvijek kada je to potrebno – kod kuće, u školi i u svakoj drugoj situaciji, gdje se god našli.

Tekst: dr. Ljiljana Jovanović, specijalistica epidemiologije Foto: Thinkstock