djevojčica mjeri sebi visinu dok stoji uza zid

Niska djeca visokih roditelja! U kakvoj su vezi visina i zdravlje?

Jeste li znali da neke tegobe probavnog trakta ili mnoge kronične bolesti mogu utjecati na rast djeteta. Prof. dr. sc Gordana Stipančić otkriva s kojim se medicinskim stanjima najčešće susreću osobe koje zaostaju u rastu te mogu li se navedena stanja prevenirati?

Mnoge kronične bolesti, prije svega bubrega, pluća i srca, te probavnog trakta, mogu smanjiti rast. Što sve još ima utjecaj na rast djeteta, otkriva prof. dr. sc. Gordana Stipančić, subspecijalista pedijatrijske endokrinologije i dijabetologije, iz Klinika za pedijatriju KBC-a Sestre milosrdnice, koji roditeljima poručuje: ‘Promatrajte svoju djecu, redovito im mjerite tjelesnu visinu i na vrijeme reagirajte, jer ima načina na koje se može utjecati na rast!’ Otkrivamo i što smatramo normalnom visinom te kako sami možete izračunati konačnu visinu djeteta…

Može li se visina povezati s određenom vrstom bolesti, odnosno imaju li osobe niskog rasta određene predispozicije za neka medicinska stanja?U zdravih osoba visina je genetski određena što znači da je visina roditelja dobar prediktor konačne visine djeteta. Srednju visinu roditelja možemo jednostavno izračunati tako da zbrojimo visinu oba roditelja izraženu u centimetrima, s time da u dječaka visini majke dodamo 13, a u djevojčica visini oca oduzmemo 13. Dobiveni rezultat podijelimo s 2. Oko 70% djece smanjenog rasta konačnom visinom biti će u skladu sa srednjom visinom roditelja, a u ostalih oko 30% smanjeni rast posljedica je nekog stanja ili bolesti koje moramo utvrditi kako bismo liječenjem potakli rast.

S kakvim se sve medicinskim stanjima najčešće susreću osobe koje zaostaju u rastu?
Prehrana ima značajan utjecaj na rast, posebno u prve 2-3 godine života. Ako je nepravilna – bilo u količini, bilo u kvaliteti – naročito ako se radi o nedostatku bjelančevina, dovest će do zaostajanja u rastu. Mnoge kronične bolesti, bubrega, pluća i srca, te probavnog trakta mogu smanjiti rast. Tijekom bolesti dijete raste sporo i poprima obrazac zakašnjelog rasta. Poremećaji u broju ili strukturi kromosoma ili mutacije gena mogu biti podloga smanjenom rastu ali do promjena će doći i na drugim organskim sustavima. Značajan utjecaj na rast imaju hormoni i to prvenstveno hormon rasta (hormon hipofize), tiroksin (hormon štitne žlijezde), spolni hormoni: estrogeni i androgeni te kortizol (hormoni spolnih žlijezda i nadbubrežne žlijezde), inzulin (hormon gušterače), i različiti faktori rasta. Osim kortizola, koji usporava, svi spomenuti hormoni poticajno djeluju na rast te će njihov nedostatak izazvati poremećaje u rastu i razvoju. U određenog broja djece uzrok smanjenog rasta ostaje nepoznat.

Zbog čega je to tako?
Brojni su faktori s učinkom na rast. Neki su genetski, neki okolišni, a navedena su i brojna stanja i bolesti s učinkom na rast. Tijekom nekih od poremećaja, primjerice kroničnih bolesti, poremećaj rast može biti prolazan i izlječenjem nadoknadni zamah rasta oporavit će visinu djeteta. U drugim stanjima ili bolestima ponekad poticajno na rast možemo djelovati primjenom hormona rasta dok u većini nemamo načina utjecati na rast. Važnost njihove dijagnostike je u mogućnosti druge vrste liječenja i poznavanju tijeka i prognoze utvrđene bolesti.

Mogu li se navedena stanja (bolesti) kako prevenirati?
Ranim prepoznavanjem da je dijete smanjenog rasta odnosno da je prirast na visini nedovoljan omogućit će nam pravovremeno otkrivanje određenih stanja ili bolesti. Stoga je tjelesnu visinu djeteta važno redovito mjeriti. Roditelji mogu pratiti rast djeteta bilježeći promjene visine na dovratniku ili prateći potrebe za sve većom odjećom. Nakon dojenačke dobi mjeriti ne treba u razmacima kraćim od 4-6 mjeseci jer nas moguće pogreške uz češća mjerenja mogu zbunjivati. Djetetovu visinu potrebno je usporediti s visinom zdrave djece iste dobi i spola. To činimo pomoću centilnih krivulja visine u koju unosimo rezultate mjerenja. U tome će pomoći djetetov liječnik. Normalnim visinama smatramo one između 3. i 97. centile za dob i spol. Svako dijete koje je visinom ispod 3. centile je smanjenog rasta te zahtijeva daljnje praćenje i utvrđivanje uzroka. Jednaku pažnju zaslužuju i djeca koja imaju slab godišnji prirast na visini, koja u dobi do 4. godine rastu manje od 7 cm/godinu, u dobi do 6. godine manje od 6 cm/godinu, te do puberteta manje od 4,5 cm/godinu. Djecu koja svojom visinom značajno odstupaju od srednje visine roditelja također moramo pratiti i utvrditi uzrok smanjenom rastu.

Aplikaciju za praćenje rasta možete pronaći OVDJE.

Tekst: D. P.
Fotografija: Profimedia

Tagovi: ,

Vezano uz temu

Izračunajte koliko će dijete biti visoko kad odraste

Značajnu ulogu u procesu regulacije rasta imaju žlijezde…

Pročitajte i:

Ako vaša djeca ne žele prati zube, čine to pogrešno i boje se zubara, ovo je za vas!

Family day, koji se održava u subotu 19. rujna na zagrebačkom Zrinjevcu, izvrsna je prilika…

dijete se opušta

Napetost i anksioznost kod djece! Ove tri tehnike dokazano pomažu

Disanje je jedan od najmoćnijih "alata" kojima se i djeca, a ne samo odrasli, mogu…

pranje zubiju

Vodič za zdrave dječje zube! Znamo koja je najveća roditeljska zabluda

Zašto je, suprotno mišljenju mnogih, njega mliječnih zubi jako važna; kako njegovati prve, a kako…

Moje dijete ima afte!

Nisu opasne, ali su neugodne i zato ih ne treba zanemariti! Kako ih razlikovati od…