Febrilne konvulzije u prvom se redu javljaju kao generalizirane, dakle zahvaćaju sve mišiće tijela, no kod mlađe dojenčadi mogu biti i djelomične ili fragmentarne. Obično nastaju u prvom porastu tjelesne temperature, dok roditelji još nisu ni primijetili da dijete ima temperaturu.

Dob javljanja najčešće je od 6. mjeseca do treće, a prema mišljenju nekih liječnika, i 5. godine života. Kod oko četvrtine pogođene djece febrilne konvulzije se ponavljaju u drugim stanjima povišene temperature.

Tipovi konvulzija

Febrilne konvulzije dijele se na benigne ili na jednostavne kratke generalizirane napadaje koji se brzo i spontano stišavaju, te na komplicirane ili "žarišne" koje zahvaćaju pojedine dijelove tijela, traju više od 15 minuta te se ponavljaju u više uzastopnih napadaja.

Oko četvrtina djece s konvulzijama ima epilepsiju, ona je češća kod kompliciranih konvulzija, kod djece s nekim razvojnim neurološkim poteškoćama i oštećenjima, te kod djece koja imaju manje od godinu dana pri prvom napadaju.

Kako izgleda napadaj?

Slika napadaja prilično je zastrašujuća: iznenada se djetetu ukoče udovi, glava bude zabačena prema natrag, oči zaokrenute prema čelu, zbog grča ždrijela ispušta nerazgovijetne krikove uz slinjenje, a zatim slijedi klonička faza – ritmičko trzanje svih mišića, puštanje mokraće i stolice. Mogu se ispoljiti samo pojedini simptomi, a obično napadaj isprovocira temperatura viša od 38 Celzijevih stupnjeva.

Osnovne pretrage

Kako su febrilne konvulzije obično povezane s nekom akutnom bolešću koja je i uzrokovala povišenu temperaturu, treba obaviti opći pregled, krvnu sliku, šećer u krvi i pregled mokraće. S obzirom na to da konvulzije mogu biti prvi simptom neke upale središnjeg živčanog sustava, treba obaviti i pregled likvora, to jest tekućine koja "oplakuje" mozak i leđnu moždinu, a dobije se lumbalnom punkcijom.

Dalje se obavezno obavlja ispitivanje moždane aktivnosti – EEG te druge radiološke pretrage glave da se isključi ozljeda, tumor ili krvarenje. Kod onih benignih ili jednostavnih konvulzija EEG će za oko osam dana biti uredan i trebat će samo – osim osnovnog liječenja napadaja – povremene kontrole. To se posebno odnosi na povišene temperature.

Kod onih drugih, kompliciranih konvulzija, trebat će daljnje neuropedijatrijsko liječenje.

Liječenje konvulzija

Lijek za konvulzije jest diazepam (Apaurin, Normabel, Valium) dan intravenozno. No ako se to ne može brzo izvesti, jednako djeluje i davanje rektalno, u posebnoj klizmi koja je i kod nas registrirana i roditelji djeteta koje je imalo konvulzije moraju je imati uvijek u pričuvi.

U slučaju da nema diazepama, isto se može postići injekcijom fenobarbitona, što je dobro za ambulantnu primjenu, jer je obično u trenucima hitnosti u primarnoj zdravstvenoj zaštiti ili kućnom posjetu teško dati djetetu injekciju u venu.

Fenobarbiton djeluje duže te je pogodan za transport kada se dijete mora dulje voziti do prve bolnice, gdje se onda obavljaju pretrage i liječenje. Naravno da je potrebno i sniziti povišenu temperaturu, nadzirati disanje i poduzeti druge mjere ako je dijete duže bilo bez svijesti (kisik ili nadoknada tekućina).

Mehanizam nastanka nije poznat

Gotovo četiri posto djece ima konvulzije, a misli se da postoji i genska predispozicija. No, ipak nije još točno razjašnjen mehanizam nastanka i zašto jedno dijete ima, a drugo nema konvulzije u istim uvjetima.

Febrilne konvulzije po nastanku su epileptički napadaji, ali nisu epilepsija, tj. samo kod malog broja djece epilepsija počinje kao febrilne konvulzije. Neke febrilne bolesti pogoduju nastanku konvulzija, tako npr. često nastaju pri tzv."trodnevnoj groznici".

Tekst: Poliklinika za dječje bolesti "Helena", Zagreb

Foto: Thinkstock