poteškoće u dijagnozi autizma

Kako prepoznati razliku između poremećaja u razvoju i autizma?

Roditelji koji osjećaju određenu zabrinutost jer sumnjaju da njihovo dijete ima probleme koji bi mogli upućivati na autizam, trebaju znati da je njihova zabrinutost normalna i dobra. Ona ih može dovesti do odgovora, a ako iza problema postoji dijagnoza, i do pravovremenog liječenja. To je iznimno važno kad se govori o dijagnozi poremećaja iz spektra autizma

Postavljanje dijagnoze iz spektra autizma u pravilu je iznimno dugačak proces. I zato prije konzultacije s liječnicima, pretraga i razrješavanja svih sumnji oko dijagnoze nije dobro donositi zaključke. To se, međutim može dogoditi dok roditelji sa strahom promatraju svoje dijete koje je počelo pokazivati neobične poteškoće ili dok obilaze poliklinike i liječnike ordinacije kako bi dobili odgovor. Previše koncentracije na određenu poteškoću pomiješano s neznanjem i nerazumijevanjem što sve ta dijagnoza sa sobom donosi, vrlo lako dovede do toga da se određene razvojne poteškoće nazovu autizmom koji to ustvari nije.

"Ponekad roditelji pogriješe fokusirajući se na jedan simptom koji bi ih mogao voditi prema dijagnozi, a da pritom u obzir ne uzmu druge kliničke kriterije koji su potrebni za takvu dijagnozu", smatra dr. Andrew Adesman predstojnik Razvojne i bihevioralne pedijatrije u Steven & Alexandra Cohen Children’s Medical Centra u New Yorku.

Prije no što roditelji sami zaključe da dijete ima neki od poremećaja iz spektra autizma važno je razlikovati razvojna zaostajanja i poteškoće od autizma. Nekoliko situacija u dječjem razvoju mnogu nalikovati poremećajima autizma, a to nisu.

Neki problemi s vidom oponašaju simptome autizma

Najčešće se s autizmom povezuju poteškoće koje se pokazuju u socijalnom kontaktu s djetetom, odnosno nesposobnosti djeteta da bude prisutno i surađuje s roditeljem onako kako se očekuje. Socijalna interakcija može biti drugačija ako dijete od vrlo rane dobi primjerice ima neke poteškoće s osjetilima. Bebe koje se normalno razvijaju trebale bi, primjerice, biti u stanju pratiti roditeljev pogled. No, ako se iz nekog razloga djetetov vid ne razvija kako treba dijete će sigurno imati poteškoća u interakciji s roditeljima jednostavno zbog toga što ih ne vidi kako treba. I zato se u slučaju ikakvih poteškoća u interakciji s djetetom obavezno mora obaviti pregled vida kako bi se isključile tegobe s vidom.

Spor razvoj govora i problemi sa sluhom

"Djeca koja imaju problema sa sluhom mogu imati problema s razvojem govora i jezika kao i djeca s autizmom", kaže Adesman. No, ističe i da se kašnjenje govora neće nužno javiti ako nema značajnih problema sa sluhom na oba uha. Stoga dijete s ponavljajućom infekcijom jednog uha vjerojatno neće razviti kašnjenje u jeziku.

Također, Adesman naglašava kako će djeca s problemima sa sluhom često biti vrlo vizualno aktivna:"Autistična djeca će imati ili izbjegavanje pogleda ili neće biti tako vizualno angažirana".

poremećaj senzorne integracije

Neki problemi u ponašanju mogu se objasniti poremećajem senzorne integracije

Za djecu s autizmom općenito se smatra da su osjetljiva na određene senzorne (osjetilne) podražaje, no treba istaknuti da ima mnogo autistične djece koja to nisu. S druge strane ima djece koja nisu autistična, ali su izrazito osjetljiva na zvukove, dodir, boje… Takvu djecu odjednom može razbjesniti etiketa na majici koja ih grebe po leđima ili pogled u neku boju koja im ne odgovara ili pak velika buka. Takvo dijete možda ima poremećaj senzorne integracije.

Razumijevanje mentalnih poteškoća

Na svako dijete s dijagnozom autizma dolazi jedno do dvoje s dijagnozom drugih intelektualnih poteškoća, primjerice dijagnoza fetalnog alkoholnog sindroma (izloženost fetusa alkoholu u trudnoći) ili Down sindroma. Činjenica je da su te, prije svega intelektualne poteškoće, češće od autizma, a često mogu imati zajedničke simptome.

"Dakle, kod djece kod koje vrlo rano zamijetite zaostajanje u razvoju govora, prvo treba pomisliti na poremećaj razvoja govora," objašnjava Adesman. "Sljedeće na što trebate misliti su mentalne poteškoće. Tek treće na što trebate misliti jest autizam."

Autizam i psihološki poremećaji

Starija djeca mogu razviti opsesivna ponavljajuća ponašanja ili pokazivati neobična socijalna ponašanja i povlačiti se u sebe. Ti se simptomi pripisuju opsesivno-kompulzivnim poremećajima ili anksioznosti koji nerijetko mogu zavesti prema dijagnozi autizma, a usvari je riječ o psihološkim poremećajima.

Na kraju, roditelji trebaju pokušati maksimalno uključiti razum, nastaviti se informirati i svakako uzeti u obzir činjenicu koju ističe dr. Andrew Adesman.: “Ne postoji jedinstvena značajka koja određuje ili isključuje dijagnozu ASD-a.”

Izvor: Fatherly.com
Foto: Profimedia

Tagovi: , , , ,

Vezano uz temu

Oglasila se žena koja je vratila posvojenog dječaka s autizmom

"Bila sam naivna, budalasta i arogantna!", rekla je…

Usvojili dijete s autizmom pa ga nakon tri godine vratili

Američka youtuberica, Myka Stauffer, koju na spomenutoj platformi…

dječak s poremećajem iz spektra autizma

Brže do dijagnoze autizma!

S mag. logopedicom i mag. rehabilitatoricom Asjom Dubravčić…

Pročitajte i:

agresija kod djece

Agresija kod djece: kad se trebate zabrinuti?

Svi se slažu da je agresija kod djece u prvom redu stvar odgojnog stila roditelja…

maštovita djec ai zašto je mašta važna za život

Mašta je supermoć dostupna svima! A koje su još ključne osobine uspješne djece?

Ponekad je dovoljno samo par minuta da svijet okrenemo naglavačke! Dakako, maštajući, no ova osobina,…

povučeno dijete

Što kad se dijete povuče u sebe?

Socijalna distanca, koja je bila naša stvarnost proteklih mjeseci, ali i način života današnje djece,…

kako biti dosljedan roditelj i odgojiti odgovorno dijete

9 načina kako biti dosljedan roditelj i odgojiti odgovorno dijete

Djeca neprestano "testiraju" vaše granice; pitanje je samo koliko ste spremni popuštati. I u najizazovnijim…