Poremećaj pozornosti sa ili bez hiperaktivnosti (ADHD) danas jedan od najčešćih poremećaja u djetinjstvu i može se nastaviti tijekom mladenaštva i zrele dobi

Simptomi cjelokupnog sindroma uključuju poteškoće vezane za održavanje, tj. fokusiranje pozornosti te poteškoće kontroliranja ponašanja uz hiperaktivnost (prekomjernu aktivnost) i impulzivnost u ponašanju, a posljedica su promjena u biokemijskim funkcijama mozga. Međutim, fiziološki mehanizam nastanka te disfunkcije u mozgu još uvijek nije potpuno jasan.



Prve veće poteškoće


Prve poteškoće djeteta i njegovih roditelja počinju s polaskom djeteta u školu. Hiperaktivnost, problem koncentracije, nepredvidljivost i impulzivnost, osobine su koje onemogućavaju dobru prilagodbu djeteta zahtjevima i očekivanjima tradicionalne, klasične škole.


ADHD je široko rasprostranjen poremećaj o kojem ovisi kvaliteta života i roditelja i djeteta. Procjenjuje se da 3-4 posto školske djece u Hrvatskoj pati od ADHD-a.


To znači da se u prosjeku u svakom razrednom odjelu nalazi jedan (ili dva) učenika s navedenim poremećajem. Imajući na umu da je danas sve više djece s tim poremećajem, roditeljima svakako pomaže činjenica da njihova djeca nisu drukčija ni “psihički bolesna”, nego da njihov mozak jednostavno funkcionira drukčije.



Kako se pravilno ponašati prema djetetu?


Roditeljima djece s tim poremećajem najviše pomaže strpljenje, prihvaćanje, razumijevanje, ali i podrška i savjeti stručnjaka. Napredak znanosti rezultirao je i time da se danas djeca s ADHD-om više ne karakteriziraju kao zločesta, nego se njihovi problemi prepoznaju i pokušavaju ublažiti pomoću drukčijih pristupa u školi i odgoju.



Posebno je važno rano otkriti taj poremećaj, što omogućuje rani tretman djeteta i savjetovanje roditelja. Rano otkrivanje i rani tretman djeteta - modifikacija poučavanja, trening učenja, individualna i/ili obiteljska psihoterapija - te kontinuirano vođenje i savjetovanje roditelja svakako omogućuju optimistične prognoze usmjeravanja hiperaktivnog ponašanja u konstruktivno i kreativno ponašanje.




Darovito dijete


Dijete s tikovima



Tekst: Jelena Vrsaljko, dipl. soc. radnik, psihoterapeut, nlp trener; Kristina Bačkonja, dipl. psiholog, Centar Proventus


Foto: Thinkstock