dijete koje se pretjerano oslanja na roditelja

Živite li život svoje djece? Što sve moraju znati helikopter-roditelji?

Termin helikopter-roditelji populariziran je početkom 2000-ih, a odnosi se na roditelje koji u stopu prate svaki korak svog djeteta kako bi ga zaštitili od boli, nezgoda, patnje…

Brojna istraživanja pokazala su da tzv. helikopter roditeljstvo – poznato i kao 24-satno vrebanje svog mališana – nije dobro za djetetov razvoj i potiče neuspjeh u kasnijem životu. Termin helikopter-roditelji populariziran je početkom 2000-ih, a odnosi se na roditelje koji u stopu prate svaki korak svog djeteta kako bi ga zaštitili od boli, nezgoda, patnje… Ukratko, helikopter-roditelji su oni koji na neki način u potpunosti žive život svog djeteta.

Najnovije istraživanje koje su proveli znanstvenici sa Sveučilišta Wollongong u Australiji pokazalo je da djeca koja su u djetinjstvu bila prezaštićena u mladosti imaju jače izražene crte patološkog narcizma.

Ako je tako, postavlja se pitanje šteti li helikopter-roditeljstvo i mentalnom zdravlju samih roditelja?

Istraživanje koje je provela Amanda Richardson sa Škole medicinskih i zdravstvenih znanosti na Sveučilištu Edith Cowan pokazalo je da su roditelji koji dopuštaju svojoj djeci da se samostalno igraju i istražuju, u manjem stresu od roditelja koji neprestano trepere nad svojom djecom

“Pristup koji se temelji na poštovanju vodi roditelje da se već prema maloj djeci ponašaju kao prema sposobnim i neovisnim ljudima koji mogu ‘procvjetati’ ako im se pruži siguran prostor i sloboda u zamjenu za prevelik roditeljski angažman”, zaključila je Richardson koja je u sklopu istraživanja provela eksperiment tako da je roditelje podijelila u dvije skupine. Jedna skupina tijekom šest tjedana mogla je samo promatrati svoju djecu kako se samostalno igraju u sobi s igračkama, bez mogućnosti da interveniraju u njihovu igru. Pokazalo se da su ti roditelji s vremenom bili u sve manjem stresu za razliku od roditelja koji su imali mogućnost intervenirati i "spašavati" svoje mališane tijekom igre. Oni su nakon šest tjedana bili u još većem stresu.  

Roditelji koji nisu smjeli pomagati djeci rekli su da im je u početku bilo jako teško suzdržati se da interveniraju u aktivnosti svog djeteta, no kako su tjedni prolazili, bilo im je sve ugodnije promatrati djecu kako se samostalno igraju. Jedan roditelj rekao da je prije sudjelovanja u eksperimentu imao stalnu potrebu da zaštiti svoje dijete i odmah "popravi" svaku lošu emociju koju je ono pokazalo. S vremenom je shvatio da su i takve emocije dio zdravog razvoja.

Richardson, inače odgojiteljica predškolske djece, spomenuti  eksperiment provela je u sklopu svoje doktorske disertacije.  

“Čim vide da njihovo dijete ima neki problem većina roditelja želi odmah intervenirati i ‘spasiti’ svoje dijete, umjesto da ih puste da sama pokušaju naći rješenje", rekla je Richardson. Roditeljima je savjetovala da djecu, ako ona ne traže pomoć, ostave na miru i puste da sama rješavaju svoje probleme. Naglasila je kako takav pristup doprinosi i uspostavi bolje komunikacije između roditelja i djece. Također, djecu se tako uči kako izgraditi samopouzdanje i vjerovati u vlastite sposobnosti te kako rješavati sukobe na emocionalno inteligentan način.

“Izgradnjom dobre komunikacije i bliske veze između roditelja i djeteta možemo spriječiti probleme koji se kao posljedica nezdravih odnosa javljaju kasnije tijekom života", rekla je.

Amanda Richardson i njezina mentorica Therese O’Sullivan najavile su nastavak istraživanja pa će roditelje i djecu koja su sudjelovala u eksperimentu pratiti i tijekom naredne tri godine. Cilj im je utvrditi je li pad razine stresa kod roditelja koji tijekom eksperimenta nisu lebdjeli nad svojom djecom trajni ili privremeni proces i utječe li on dugoročno na psihofizički razvoj djeteta. 

“Na putu odrastanja djeteta, velik je posao u rukama svakog roditelja - odgojiti samopouzdanu osobu koja će biti sposobna samostalno funkcionirati i rješavati životne izazove”, smatra i Tea Bošnjak, mag. paed. soc., koja roditeljima postavlja pitanje žele li odgajati buduće ljude koji će biti samopouzdani i uspješni, koji će razviti samopoštovanje i adekvatno rješavati svoje probleme ili žele ukorijeniti razmaženost i nemogućnost nošenja sa svijetom kakav on jest – lijep, ali i često težak?

“Helikopter-roditeljstvo” je karakteristično za naše moderno društvo koje teži perfekcionizmu te koje ne ostavlja prostor za samostalno odlučivanje i odabiranje puta. Iako u ovom odgojnom stilu vlada toplina i ljubav, ponašanja roditelja su često vođena njihovim osobnim strahovima i anksioznostima, što zatvara mogućnost učenja temeljem “pokušaj-pogreška” metode“, kazala je ova stručnjakinja za Roditelje.hr.

Neka istraživanja pokazuju kako su djeca, odgajana na ovaj način, u kasnijoj životnoj dobi bila:

- nižeg samopouzdanja,
- emocionalno ranjivija,
- nesigurna u same sebe i svoje kvalitete,
- sklona problematičnim ponašanjima (zlouporaba alkohola i droga, upuštanje u krađe),
- manje otvorena za nove ideje i situacije,
- češće frustrirana te s težnjom ka visokom životnom standardu s malo ulaganja i truda.

Tekst: I. K.
Fotografija: Unsplash/ Kelly Sikkema

Tagovi: , ,

Vezano uz temu

13 stvari koje mentalno jaki roditelji ne čine

Snažni mentalni 'mišić' ključ je koji pomaže djeci…

Eva Longoria

Eva Longoria iskreno o problemima s kojim se susreće kao majka

45-godišnja glumica po prvi je puta postala mama…

zajedničko vrijeme obitelji

Što čine roditelji uspješne djece?

Iako ne postoji standardni recept, psiholozi se slažu…

Pročitajte i:

Ako često govorite djetetu "ne" i zbog toga ste oboje nervozni, ovo je za vas

Life coach Tanja Hrvatin Šimičić ima super i vrlo jednostavne savjete kako izaći na kraj…

Jelena Veljača

Jelena Veljača poručila hejterima: 'To je moje dijete, ne vaše'

Malena Lena ima četiri godine i još uvijek ima dudu varalicu

6 stvari koje bi roditelji trebali raditi drugačije

Kako reagirate na proliveno mlijeko, tjerate li dijete u sobu kad se ne ponaša lijepo,…

mama i dijete uživaju u zajedničkom vremenu u prirodi, bez mobitela i ostalih ekrana

Edukatorica za odgoj poziva roditelje na izazov! Ovo nije samo dječji problem!

Svjesna da nemaju samo djeca ovaj problem, već i odrasli, certificirana edukatorica roditelja Glorija Peranić…