
‘Prevelika popustljivost i pretjerana zaštita ključni su problemi modernog odgoja, no evo što je najvažnije shvatiti!’
Zašto roditelji još uvijek nisu skloni primjenjivati savjete stručnjaka o odgoju djece te jesmo li izgubili autoritet, pitali smo našu kolumnisticu Lanu Kihas, mag. praesc. educ. i koordinatoricu edukativne konferencije Mliječni zub - odgajati znanjem i srcem, koja nam je otkrila i zašto u Hrvatskoj ne bi mogao funkcionirati - danski odgoj
Kako
se
i
zašto
jedna
odgajateljica
s
dugogodišnjim
iskustvom
u
radu
s
djecom
odlučila
pokrenuti
blog.
S
kojim
ciljem
ste
krenuli
u
tu
priču?
Naime,
kroz
posao
u
vrtiću,
imate
priliku
raditi
s
djecom,
no
vi
ste
i
dio
slobodnog
vremena
odlučili
iskoristiti
na
isti
način…
Bilo
je
to
spontano.
Vrlo
često
su
me
roditelji
i
kolege
tražili
savjete
za
neki
problem,
a
ja
bih
im
odgovarala
koristeći
primjere.
Praksa
povezana
s
teorijom
pokazala
se
kao
najprihvatljiviji
način.
I
tako
sam
došla
na
ideju
pokrenuti
blog.
Potrebe
ima,
a
za
mene
je
to
bio
izazov.
S
druge
strane,
u
ovo
moderno
doba
roditeljstva
i
odgoja,
važno
je
educirati,
ne
samo
djecu,
već
i
roditelje
i
odgajatelje.
Kroz
blogove
to
i
postižem,
educiram
druge,
a
u
isto
vrijeme
i
sebe.
Da,
ja
to
radim
u
slobodno
vrijeme
i
često
me
znaju
pitati
"Pa
kako
ti
se
da?!".
Jednostavno,
to
nije
samo
moj
posao,
ja
to
živim.
Čitajući
o
Vama
saznala
sam
da
jako
volite
putovati,
no
da
ta
svoja
putovanja
također
koristite
za
rad
s
djecom.
Bili
ste
tako
u
New
Yorku,
u
Dublinu,
u
Francuskoj…
Što
biste
generalno
rekli,
razlikuju
li
se
djeca
i
njihove
potrebe
od
zemlje
do
zemlje?
Generalno,
djeca
su
djeca.
Nema
velikih
razlika
među
njima.
Djeca
su
spontana,
slobodna,
radoznala,
kreativna…
To,
primjerice,
možemo
vidjeti
kad
se
negdje
sretnu
djeca
različitih
nacionalnosti.
Ne
pričaju
isti
jezik,
ali
se
razumiju;
igraju
se
i
dogovaraju
bez
ikakvih
problema.
To
je,
zaista,
predivno.
Djeca
ne
vide
razlike
i
nisu
time
opterećena.
Ali,
naravno,
u
svakoj
sam
zemlji
uočila
i
razlike,
ali
to
je,
rekla
bih,
utjecaj
odraslih
na
njih.
Dijete
se
mijenja
s
obzirom
na
okolinu.
Pod
time
mislim
da
pristup
odgoju
u
svakoj
zemlji
ovisi
o
kulturi,
običajima,
mentalitetu,
načinu
života
tog
naroda.
Što
je
i
logično.
Mi
u
Hrvatskoj
u
zadnje
vrijeme
težimo
odgoju
djece
na
danski
način,
no
to
je
nemoguće.
Možemo
primijeniti
neke
stavke,
no
-
generalno
-
nećemo
uspjeti,
jer
bi
za
to
morali
mijenjati
mentalitet
naroda
i
kulturu
ophođenja.
Je
li
to
uopće
potrebno?
Moje
mišljenje
je
da
nije,
ali
da
možemo
i
trebamo
učiti
jedni
od
drugih.
S
druge
strane,
Englezi
i
Španjolci,
kada
su
bili
kod
nas
na
studijskoj
posjeti
vrtićima,
divili
su
se
kako
su
naša
djeca
slobodna
i
kreativna.
I
bilo
im
je
fascinantno
kako
mi
imamo
povjerenja
u
djecu.
Od
svake
zemlje,
kulture
i
naroda
možemo
nešto
naučiti
ako
to
želimo.
I
to
je
ljepota.
Raznolikost
nas
obogaćuje.
Volim
putovati,
jer
to
je
za
mene
životna
škola.
Roditeljstvo
je
najteži
"posao",
ali
ujedno
i
jedini
za
kojeg
nema
škole.
U
kojoj
su
mjeri
uopće
naši
roditelji
zainteresirani
za
tražiti
pomoć
i
oko
kojih
vam
se
pitanja
najčešće
obraćaju?
Osim
radionice
za
roditelje,
održavam
i
radionice
za
odgojitelje
u
području
pedagogije
slušanja
djeteta.
To
je
došlo
nekako
spontano
jer
odgojitelji
isto
žele
i
trebaju
kontinuiranu
edukaciju.
Na
takvim
radionica
zajedno
učimo
i
izmjenjujemo
ideje,
savjete
i
sl.
Ako
usporedimo
stanje
od
prije
pet
godina
s
današnjim,
definitivno
je
vidljiva
promjena
i
napredak,
no
i
dalje
vrlo
mali
broj
roditelja
traži
pomoć.
No,
problem
nije
u
nezainteresiranosti.
Većina
roditelja
je
zainteresirana,
ali
nije
spremna
na
promjene.
Roditelji
žele
vidjeti
promjenu
na
djetetu,
no
kad
postanu
svjesni
da
trebaju
promijeniti
sebe,
svoje
postupke,
navike
i
način
ophođenja,
tada
se
aktiviraju
kočnice.
Mali
je
broj
roditelja
koji
je
spreman
na
osobni
razvoj
i
promjene.
Često
mi
kažu:
"Pa
dajte
Vi
odradite
to
s
mojim
djetetom,
Vi
ćete
to
brže
i
lakše."
Ja
to
mogu,
meni
to
nije
problem,
ali
to
nije
rješenje.
Dijete
će
sa
mnom
surađivati,
raditi,
slušati
me,
no
roditelj
je
taj
koji
mora
postići
to
isto.

Često
možemo
čuti
izjavu
"da
su
nove
generacije
djece
sve
gore".
Koji
su
po
vašem
mišljenju
ključni
problemi
modernog
roditeljstva?
Sve
to
ovisi
o
djetetu
i
roditelju.
Ipak,
generalno
govoreći,
to
su
prevelika
popustljivost
i
pretjerana
zaštita.
Moderno
doba
definitivno
donosi
velike
pritiske
na
roditelje.
Svaki
roditelj
želi
najbolje
svom
djetetu,
ali
istodobno
doživljava
veliki
pritisak
zbog
posla
egzistencije,
utjecaja
društva…
Najvažnije
je
biti
dobro
sam
sa
sobom
i
biti
pozitivan,
jer
se
emocije
s
roditelja
prenose
i
na
djecu.
Roditelji
su
umori,
nemaju
dovoljno
vremena,
žele
vidjeti
sretnu
i
nasmijanu
djecu,
pa
im
zato
često
popuštaju.
Svijet
oko
nas
je
opasan
i
nepredvidljiv,
pa
će
roditelj
učiniti
sve
da
zaštiti
svoje
dijete.
No,
kad-tad
morat
će
ga
i
"pustiti
da
samo
ode
u
svijet".
Svi
znamo
puno
primjera
kad
djeca
manipuliraju
roditeljima,
a
roditelji
im
-
u
želji
da
budu
zadovoljni
-
dopuštaju
da
vode
glavnu
riječ.
Strah,
naravno,
nije
metoda
odgoja,
no
je
li
moderno
roditeljstvo
donijelo
slabljenje
autoriteta
roditelja?
Apsolutno
da.
Današnji
roditelji
slab
su
autoritet
djetetu.
Današnja
djece
vrlo
često
sama
donose
odluke
i
to
na
raznim
razinama.
Dijete
svakako
treba
odgajati
na
način
da
donosi
odluke,
da
bude
uvaženo,
ali
i
da
bude
odgovorno
za
svoje
odluke,
što
je
dugotrajan
proces
na
kojem
treba
raditi
od
malih
nogu.
Opet,
odluke
koje
dijete
može
donijeti
moraju
biti
u
skladu
s
njegovom
dobi
i
mogućnostima.
Tu
današnji
roditelji
često
griješe.
Svi
želimo
vidjeti
rezultat
sada,
no
u
odgoju
to
ide
postepeno.
Rezultate
onoga
što
danas
radimo,
vidjet
ćemo
tek
za
nekoliko
godina.
I
to
je
jedan
od
problema,
uz
nedosljednost
i
manjak
strpljenja.
Koordinatorica
ste
edukativne
konferencije
Mliječni
zub
-
odgajati
znanjem
i
srcem.
Ove
godine
konferencija
nije
održana
zbog
pandemije
koronavirusa,
no
možete
li
nam
otkriti
neke
planove
za
dalje?
Upravo
zbog
novonastale
situacije,
ove
godine
nam
je
u
planu
pokretanje
online
platforme
za
edukaciju
koja
bi
omogućila
cjelogodišnje
educiranje
šireg
kruga
stručnjaka
o
temama vezanim
za
odgoj
djece
rane
dobi.
Online
pedagoška
akademija
Mliječni
zub
–
odgajati
znanjem
i
srcem,
cjeloviti
je
edukativni
program
primarno
namijenjen
stručnjacima
koji
rade
s
djecom
rane
i
predškolske.
Provodit
ćemo
ju
od
rujna
2020.
do
svibnja
2021.
Glavni
moduli/cjeline
u
pedagoškoj
godini
biti
će:
emocionalna
inteligencija:
kako
(pre)živjeti
stresu
unatoč;
suradnja
vrtića
s
roditeljima;
razvoj
i
poticanje
dječjih
talenata.
Izlagači
su
fakultetski
profesori,
stručni
suradnici
i
odgojitelji,
čime
ćemo
povezati
teorijski
i
praktični
način
rada.
Razgovarala:
Danijela
Petrov
Fotografije:
Mario
Poje
Tagovi: izazovi odgoja, izazovi roditeljstva, Lana Kihas, obitelj, odgoj, roditelji i djeca, savjeti o roditeljstvu
Vezano uz temu

Kate Hudson je dosljedna u jednome: Nikad ne pregovaram sa svojom djecom!
Ako glumicu Kate Hudson procjenjujete prema njezinu ležernom…

Djeca i igračke-tješilice: "Ne dam svog medu! On je moj prijatelj!"
Roditelji, sjećate li se lika iz crtića "Snoopie"?…

Što kad su djeca bullyji, a roditelji žrtve?
Bullying najčešće povezujemo sa školom i s vršnjačkim…

Smireno i dosljedno, ne posustajte! 7 pravila za uspješno postavljanje granica
Razvoj djeteta uvelike ovisi o sposobnosti roditelja da…
Pročitajte i:

Ja sam taj, 'odbačeni' roditelj: Zašto više voli mamu?
Jeste li se ikad osjećali loše zato što vaše dijete, biće koje najviše volite na…

Ako dijete ima tantrum, ne moramo ga imati i mi!
Jaki emocionalni ispadi kod male djece, vrištanje, negodovanje, bacanje po podu... jednom riječju tantrumi, roditelje…

'Gubim živce, moj klinac je nemoguć! Kako da počnem s preodgajanjem?'
Sigurno ste doživjeli one trenutke roditeljstva kad poraženi stojite i mislite da se neko nepoželjno…

Učite svoje dijete da suosjeća s drugima! Empatija je važna životna vještina!
Znati kako je biti u "tuđoj koži", odnosno suosjećati s prijateljima, bratom ili sestrom, bakom…