Osjećaj krivnje kod majki

Osjećaj krivnje počinje s trudnoćom, ali ne prestaje rađanjem zdravog djeteta

Bolje rečeno, gotovo da tada zapravo počinje. Svi – od najbliže rodbine, prijatelja, stručnjaka, liječnika – imaju potrebu obasuti novopečenu majku hrpom savjeta i nerijetko komentirati kako treba nešto napraviti.

Osjećaj krivnje možete imati u svakoj životnoj situaciji

„Kada se roditelji vode vlastitim instinktima, obično nemaju toliki osjećaj krivnje. Međutim, kad su sa svih strana bombardirani različitim savjetima, to može biti frustrirajuće. Što god napravili, čini vam se da uvijek netko misli da to može i bolje“, ističe dr. Loraine Stern, profesorica pedijatrije na Sveučilištu u Los Angelesu. No, čak i majke koje se vode vlastitim instinktima mogu imati osjećaj krivnje jer si predbacuju da nisu pročitale dovoljno stručne literature. Kako god okrenuli, uvijek možete imati osjećaj krivnje.

Nemojte od sebe zahtijevati savršenost

„Pred majku se postavljaju prevelika očekivanja. Ona bi istodobno trebala biti i najbolja supruga, i najbolja majka, i uspješna poslovna žena. No, to je jednostavno nemoguće. Ne možete na svim područjima biti savršeni, a upravo ta činjenica dovodi do grižnje savjesti“, objašnjava dr. Marjorie Hardly, dječja psihologinja na Eckerd Collegeu u St. Petersburgu.

Kako pobijediti osjećaj krivnje i kako on može biti i koristan?

Tekst: Roditelji.hr

Foto: Thinkstock

Pročitajte i:

Danas se obilježava Međunarodni dan roditelja! Otkrivamo 3 zlatna pravila uspješnih roditelja

Posljednjih nekoliko mjeseci biti roditelj bilo je još izazovnije!

Kako reći "ne" djetetu a da ono to čuje

Biti roditelj nije lako - na kraju krajeva, to nije predmet koji se uči u…

Diktator, popustljiv, neprisutan... koji ste vi tip roditelja?

Biti roditelj istovremeno je divno i zastrašujuće - divno zbog iskustava koja doživljavamo i proživljavamo…

mama rdai od kuće zbog koronavirusa i dijete koje je također doma, jer nema škole i vrtića

Budite dio velikog istraživanja o razvoju djece u digitalno doba u vrijeme pandemije koronavirusa

Istraživanje provodi Katedra za razvojnu psihologiju, Odsjek za psihologiju, Filozofskog fakulteta u Zagrebu