Roditeljstvo nije lako. Iscrpljuje i one najhrabrije. No, često je dio problema u komunikaciji. Ako vam se često događa da jednostavno ne znate zašto vas dijete ne razumije i ne želi poslušati, možda se trebate zapitati što možete napraviti da komunikaciju poboljšate.

Zanovijetanje

Svako jutro se borite s djetetom da dovrši doručak, da se odjene, obuje... jednom riječju da više krenete. Kukate, zanovijetate, ucjenjujete i sve vam to oduzima previše živaca, a dijete se trudi raditi baš suprotno od svega što ga molite. Nije čudno, djeca već poznaju taj scenarij i čekaju odigravanje cijele predstave pa se ne žure. Pokušajte radije uvesti neku igru u cijelu priču, možda se stvar ubrza.

Zato što sam ja tako rekao

Jedna od najvećih gluposti koje roditelji često misle jest ta da dijete treba poslušati zato što je roditelj tako rekao. Zato što ste vi to rekli, ne govori ništa o razlozima koje imate. Jednako kao što poštujete drugu odraslu osobu i objašnjavate joj razloge zašto želite da ona nešto učini, tako biste trebali poštovati i dijete koje treba znati zašto je nešto vama važno. Uzmite si vremena i objasnite djetetu svoje motive i učinite to normalnim tonom. Vjerojatno će vas s vremenom shvatiti.

Pretvaranje

Djeca su pametnija nego što smo mi toga svjesni. Ne morate podjetinjiti ili lagati kako biste ih naveli da vas poslušaju. To možete raditi jedino ako se šalite, izvodite nešto s ciljem da nasmijete dijete, tako mu preusmjerite pažnju i opustite ga, a zatim mu iskreno kažete što vam je važno. Djeca razumiju puno i pretvaranje će prepoznati i doživjeti negativno često kao prevaru.

Dok radite nešto drugo

Djeca vole misliti kako su važna i važno je omogućiti im da to misle. Ako vam se dijete obraća, a vi razgovarate na telefon, odmaknite slušalicu, kratko poslušajte što je posrijedi i zamolite ga pričeka da završite razgovor. Kad završite razgovor, pitajte što je trebalo. Pokušajte biti dosljedni jer dijete se treba naučiti da imate pravo na telefonski razgovor.

Previše složenih rečenica

Ljudski mozak, posebice dječji, ne može procesuirati previše stvari odjednom. To može biti jedan od razloga zašto djeca ne slušaju kad govorimo u dugačkim monolozima ili zavisnosloženim rečenicama bez kraja i konca. Razdvajanje "problema" na manje dijelove i pojednostavljivanje rečenica imat će bolje rezultate. Koristite jednostavne i kratke rečenice kad želite da dijete brzo shvati i čuje vas.

Korištenje osjećaja krivnje

Ako želite potaknuti dijete da pokupi svoje igračke, izbjegnite koristiti se tonovima ili razlozima koji izazivaju osjećaj krivnje. Kao što je poznato, djeca se ne rađaju s osjećajem empatije za drugoga, ali uče o tom osjećaju promatrajući roditelje. Želite li da se vaše dijete osjeća loše, nauči taj princip i koristi ga ubuduće u odnosu s vama ili u odnosima koje će graditi kasnije u životu? Promislite kakve mu vrijednosti prenosite svojim primjerom. Ukazujte mu na to da treba pospremiti igračke zato što je to dobro, korisno i vrijedno za njega, a ne zato što ćete se vi inače loše osjećati ili biti nesretni.

Prijetnje

Poanta nije da odgojimo djecu koja će tražiti krivnju u drugima ili se stalno za nešto tužiti, već djecu koja će misliti. Prijetnje koje bi trebale natjerati dijete da nešto učini mogu oslabiti djetetov osjećaj samopouzdanja i mogu biti poprilično destruktivne. Prijetnje bi mogle poljuljati povjerenje u vas kao roditelja odnosno temelja djetetove sigurnosti i zadovoljstva. Dijete bi moglo zaključiti da nećete biti tu za njega uvijek kad će trebati vašu zaštitu.

Foto: Profimedia