Sve aktualne informacije o dohrani i zdravoj hrani za bebe nađite ovdje

Jedna od najbrojnijih Facebook grupa za roditelje Domaće kašice za bebe već devet godina pomaže tisućama roditelja da djetetu osiguraju najbolji mogući početak u svijet zdrave hrane. Upoznajte jednu od vrijednih administratorica grupe - Ivanu Domislović

Predstavljamo vam priču mame predivne troje djece Ivanu Domislović koja je veliki zaljubljenik u prirodu i vrtlarenje. Kao agronom godinama je radila kao stručni savjetnik za zdravstvenu ispravnost hrane. Na poslu je imala sreću dobiti divnog i vrsnog stručnjaka mr. Mihokovića koji je s njom nesebično dijelio svoje znanje koje joj i danas koristi. Kad je postala mama, krenula je istraživati informacije o dohrani. Htjela je djeci pružiti kvalitetan početak i osigurati im namirnice kontroliranog porijekla. Ova želja navela ju je na osmišljavanje prvog vlastitog organskog vrta.


Nakon trećeg rodiljnog dopusta ostali ste bez posla. Kako je dalje tekao vaš život?

U tom trenu trebalo se dići i krenuti dalje. Uslijedile su bezbrojne prijave za posao, odbijanja iz nekih meni neshvatljivih razloga. Nevjerojatno je koliko se danas žena smatra nesposobnom za rad, ako uz sebe ima nekoliko čovječuljaka (koji su, usput budi rečeno, zapravo prava motivacija da se ide dalje, a i poticaj za usvajanje dobre organizacije).
Već tada su se žene javljale privatno u inbox, tražeći pomoć. Tada se i javila ideja o upisu postdiplomskog studija nutricionizma na Prehrambenom fakultetu u Osijeku. Odluka nije bila laka, no uz veliku podršku supruga i divnih prijatelja koji su vjerovali u mene, upisala sam i završila specijalistički studij s temom “Usklađenost prehrane dojenčadi i male djece s važećim smjernicama.” U to vrijeme ohrabrujem se i otvaram vlastito nutricionističko savjetovalište Verde family, u kojem djelujem i danas. I radim najljepši posao na svijetu :)

Kako je došlo do osnivanja Facebook grupe Domaće kašice za bebe i s kojim ciljem?

Grupa Domaće kašice za bebe osnovana je 8. kolovoza 2011. godine. Idejna začetnica grupe je Martina Salamon, koja je osnovala grupu kao mjesto okupljanja mladih roditelja i razmjene recepata za domaće kašice. Nakon mog ulaska u grupu, Martina je ubrzo zamijetila moju ljubav i želju za pisanjem i o drugim aspektima prehrane dojenčadi (poticanje što duljeg dojenja, kretanje s dohranom u dobi od cca 6 mjeseci, izbor namirnica za dohranu, kao i osiguranje zdravstvene ispravnosti obroka). Pozvala me da joj se pridružim u admin timu i tako je cijela priča započela.

Koliko se do sada skupilo članova i koja su najčešća pitanja?

Trenutno imamo preko 120 000 članova. Većinom su to mlade mame, uplašene zbog velikog broja (često neprovjerenih i loših) informacija na koje nailaze na internetu. Majke i očevi koji su odlučili kuhati svojoj djeci i potrebne su im ideje gdje kupiti namirnice, kako ih pripremiti i na koji način ponuditi djeci. Oni koji se susreću s probavnim tegobama (grčevi, proljevi, zatvori) ili s alergijskim reakcijama, s djecom koja ne žele jesti ili koja previše jedu…

Imate li stručne suradnike koje konzultirate kako bi pitanja bila što bolje odgovorena?

Imamo. U grupi je nekoliko kolegica nutricionistica, farmaceuta, pedijatara, psihologa, logopeda… Mame uvijek uputim komu da se jave, ako problematika nadilazi mogućnosti grupe. Imam i divnu suradnju s nutricionisticom u Srbiji (veliki broj članica je iz te regije).

Čije preporuke za početak dohrane koristite i kako ste se odlučili baš za njihovu tablicu? Mijenja li se ta tablica s godinama? Kako komentirate te promjene? Događa li se da nešto što je godinama vrijedilo kao preporuka odjednom se proglašava nepotrebnim ili pogrešnim?

Pratim preporuke WHO-a (Svjetska zdravstvena organizacija) i ESPGHAN-a (The European Society for Paediatric Gastroenterology Hepatology and Nutrition). Danas ne postoje tablice uvođenja dohrane. Postoje smjernice o uvođenju sezonskih namirnica i prestanku odgađanja alergena i glutena. U grupi postoji okvirna tablica, kao nit vodilja. Neke namirnice ipak je bolje uvesti nešto kasnije (kao što su npr. mahunarke i kupusnjače, koje napuhuju). Tablica se mijenjala s mijenjanjem smjernica. Nekada smo imali puno namirnica koje su dolazile po dobi +12 mjeseci. Danas su smjernice drugačije pa se na tom popisu nalazi mali broj namirnica. Ono što je važno je ponuditi djetetu nutritivno vrijedne namirnice, koje će nadomjestiti nedostatak u mliječnoj prehrani.
Znanost ide naprijed, naše spoznaje se šire. Imamo više istraživanja na temelju kojih možemo donijeti zaključke. Nutricionizam je mlada grana, čeka nas puno spoznaja, osobito u segmentu prehrane djece, alergija, crijevne mikrobiote i dr.
U dokumentima grupe uvijek se mogu pronaći linkovi na sve smjernice na koje se referiramo.


Koliko aktivnih administratorica postoji i koliko često se vrte nove objave, ovisi li to o količini pitanja ili…

Prema analitici grupe, u posljednjih 28 dana bilo je 633 objava. To je oko 22 objave dnevno koje se odobre i na koje se odgovori. Izuzetan posao, zar ne? Računajući da svaka objava ima niz potkomentara na koje je skoro uvijek potrebno reagirati ili dati odgovor. Sve to trenutno radi 10 aktivnih admina (uključujući i mene). Nove objave puštaju se svaki dan. Trudimo se pustiti sve zahtjeve, iako neke moramo i odbijati, zbog kršenja pravila grupe.

Ima li nekih koje na kraju morate blokirati?

Nažalost, ima. Obično su to osobe koje nekog vrijeđaju, uporno krše pravila grupe ili se javljaju u inbox adminima ili članovima grupe s ružnim komentarima.

Komentirate li i neke druge načine uvođenja dohrane, primjerice “beba vođa dohrane” (BLW)?

Sam naziv “Domaće kašice” ne znači da nam djeca jedu blendanu hranu do polaska u školu ;) Zapravo, sve moje troje djece počelo je dohranu s gnječenom hranom. Naziv je bio prikladan kao termin koji se često koristi kad krenete tražiti grupu ili ideje za obroke za svoju djecu pa je to bio odličan način da se privuče ciljana skupina ljudi. U vrijeme postanka grupe blw metoda nije ni imala toliko pristalica kao danas. Činjenica je da veliki dio djece u dohranu kreće s blendanom hranom. Za sad su takve i smjernice.
Očekuje se mišljenje o BLW metodi u sljedećim smjernicama ESPGHAN-a pa ćemo ih i objaviti u grupi. No, vjerujem da i ako smjernice krenu u smjeru BLW metode, dio roditelja će i dalje blendati, prateći potrebe i reakcije djeteta. Djeca su ta koja diktiraju puno stvari u dohrani (od količine obroka, brzine uvođenja novih krutih obroka, do teksture koju prihvaćaju ili ne). U svakom slučaju, preporuka je grupe svakako krenuti s tzv. “finger foodom” u dobi od 8 mjeseci, kako bi dijete s 10 mjeseci samostalno jelo komade hrane.

 

Imate li zastupljene sve vrste dohrana, od vegetarijanskih, veganskih i sl…?

U grupi ne. S obzirom na to da smjernice Hrvatskog društva za pedijatrijsku gastroenterologiju, hepatologiju i prehranu preporučuju vegetarijansku hranu uz konzumaciju jaja i mlijeka, a vegansku isključivo uz konzultacije s nutricionistom ili dijetetičarom, smatram da grupa u kojoj se vrti velik broj laičkih postova i odgovora na dnevnoj razini nije dorasla ovako odgovornoj funkciji.

Imaju li članovi grupe pravo pitati nešto o industrijski kupljenim pripravcima za bebe ili se držite isključivo onih kašica koje roditelji sami pripremaju?

Uglavnom govorimo o obrocima pripremljenima kod kuće jer pokušavamo popularizirati i vratiti kuhanje. No, postoje situacije u kojima je zaista bolje preporučiti gotovu industrijsku kašicu (putovanja i sl.), radi očuvanja zdravstvene ispravnosti obroka.

Biste li danas na drugačiji način uvodili dohranu svom djetetu da ponovno imate bebu?

Moja prva “beba” započela je dohranu prije 14 godina :D Tad je aktualno bilo odgađanje alergena i glutena. S drugim i trećim djetetom gluten nisam odgađala, ali sam izbjegavala kravlje mlijeko prije godine dana. Fermentirane proizvode sam davala od 10. mjeseca. Ono što bih promijenila definitivno je ranije davanje ribe, koja se tada smatrala alergenom i odgađala do iza godine.

U pravilima je istaknuto da ne podržavate sokove, odnosi li se to na bilo kakve sokove ili samo one koji nisu domaći, cijeđeni? Ili je to pravilo vezano uz djetetov uzrast?

Vezano je uz uzrast. Do godine dana ne podupiremo nikakve sokove, pa ni one svježe cijeđene. Smatram da je cijela voćka, zajedno s pulpom kompletniji i bogatiji obrok od cijeđenog soka, koji je prije svega lišen vlakna. Sok puni ionako mali želudac i smanjuje konzumaciju nutritivno visokovrijedne hrane prijeko potrebne u toj dobi.

Što je po vama najveća greška koju roditelji beba čine u današnje vrijeme vezano uz dohranu i kasnije hranjenje?

Mame koje su u grupi željne su znanja i žele dati dobar početak u stvaranju pravilnih prehrambenih navika za kasnije. No, vrlo često popuste pod pritiskom okoline i uključuju u prehranu industrijske proizvode “namijenjene djeci” , koji vrlo često ističu sadržaj vitamina i minerala kojima su obogaćeni i daju lažni dojam hranjivog obroka. Takav obrok vrlo često ima visok sadržaj šećera, koji u dojenačkoj dobi zaista nije potreban ni poželjan. Dojenče je u intenzivnom rastu i razvoju i potrebno mu je osigurati visokovrijedne namirnice koje će zadovoljiti te potrebe. Vrlo često se čuje i krilatica “i mi smo i ništa nam nije” što je, nažalost, potpuno pogrešno. Danas su nam djeca deblja nego ikada, a bolesti koje su nekada bile rezervirane za kasniju životnu dob, danas se javljaju u sve ranijoj dobi. A pod utjecajem su loše prehrane i životnog stila. Ponekad se posljedice lošeg životnog stila vide tek desetljećima kasnije.


Koliko je poticanje dojenja i nakon uvođenja dohrane prisutno u grupi?

Uvijek smo prodojeće. Sve adminice su bile ili jesu dojilje. Trenutno nemamo nijednu adminicu s praktičnim znanjem primjene adaptiranih mliječnih pripravaka, no svjesni smo da nam to nedostaje. Uvijek se trudimo da se majke koje iz bilo kojeg razloga ne doje osjećaju ugodno i ne dozvoljavamo napadanja, kao ni prozivanja i omalovažavanja. Nije na nama da osuđujemo i propitkujemo zašto majke ne doje. Na nama je da svakoj majci osiguramo adekvatan savjet o dohrani. Za probleme s dojenjem najčešće usmjeravamo u grupe podrške dojiljama. Jednako tako, za pitanja o adaptiranom mlijeku usmjeravamo na njihovu grupu podrške.

Koja je smjernica doživjela najviše preinaka u odnosu na početke kad je grupa nastala? Kako je zvučala prije, a što se savjetuje danas?

Definitivno uvođenje glutena i odgađanje alergena. Nekada se preporučalo odgoditi davanje glutenskih namirnica do dobi od 8 mjeseci. Danas preporuke idu u smjeru što ranijeg uvođenja. Slično je i s alergenim namirnicama (jaja, mlijeko, riba, orašasti plodovi..). Nakon LEAP i EAT studija, zaključak je da se u dohrani djece bez alergijske podloge u anamnezi napušta odgađanje alergena jer nema utjecaja na pojavnost alergija.

Je li još uvijek zastupljeno uvođenje iste namirnice nekoliko dana i ispitivanje njezine alergenosti?

Da, ova preporuka je i dalje validna, kako bi se vidjelo postoji li neka reakcija. Nove namirnice uvode se polagano i jedna po jedna. Ne samo zbog alergija, već i prilagodbe probavnog sustava na novu hranu.

Komentirate li i prehranu tijekom trudnoće i njen utjecaj na kasniji ukus djeteta i zdravlje, u kojoj mjeri?

U grupi možda samo u tragovima, ako mi se čini zgodan trenutak za napomenuti nešto. No grupa je tematski poprilično ograničena pa za trudnice imamo grupu Domaća kuhinja za trudnice. Slično je i za djecu iznad godine dana - grupa Domaća kuhinja za našu djecu.

 

Što biste poručili novim roditeljima koje pedijatri već oko djetetovog 4. mjeseca potiču na uvođenje dohrane?

Na ovo je pitanje uvijek teško odgovoriti. Početak uvođenja dohrane nije jedna točka. Ono ovisi o nizu faktora (rast, razvoj i napredovanje djeteta, neke medicinske indikacije i sl.). I WHO i ESPGHAN preporučuju isključivo dojenje do dobi od 6 mjeseci za zdravu, terminsku dojenčad koja dobro napreduje. I grupa se drži tih smjernica, jer se bavi dohranom zdrave, terminske djece koja dobro napreduju. Međutim, ESPGHAN daje vremenski okvir uvođenja krute hrane u dobi između 4 i 6 mjeseci. O točnom početku dohrane roditelji se trebaju konzultirati s liječnikom koji dijete vidi i prati. Nije na FB grupi da daje takve savjete/smjernice.

 

Razgovarala: Ivančica Tarade
Foto: Profimedia; Tibor Marochini

 

 

 

Tagovi: , , , , , , ,

Vezano uz temu

vježbanje u trudnoći

Trudnoća i dojenje – moguće je i bez bolova u kralježnici!

Ženina se kralježnica mora prilagoditi kako bi u…

Poznata glumica u drami zbog prijevremenog porođaj trećeg djeteta

Stručnjak otkriva na koja tri načina počinje prijevremeni…

Antonija Mišura Sandrić otkrila zašto doji i u javnosti

Košarkašica Antonija Mišura Sandrić ne libi se dojiti…

princ harry i Meghan Markle

Meghan Markle prvi puta u javnosti o Archieju, dojenju, iscrpljenosti...

Samo četiri mjeseca nakon porođaja Meghan i Harry…

Pročitajte i:

dijete u bolnici zbog liječenja leukemije

Dvomjesečna kći bivšeg nogometaša bori se s leukemijom

Akutna limfocitna leukemija, najčešći rak u djece, odgovorna je za 25% svih vrsta raka u…

vježbe za kukove

Kako se pravilno izvode vježbice za kukove?

Što sve trebate znati o displaziji kukova?

dojenje i koronavirus

Novo otkriće o koronavirusu: ovo će zanimati sve mame koje doje ili planiraju dojiti!

Novo istraživanje sada je i definitivno potvrdilo ono što se pretpostavljalo, a to je da…

Ovo je sve što trebate znati o povišenoj temperaturi kod djece!

Temperatura je znak da se tijelo s nečim bori i u normalnim okolnostima najčešće nije…