Među našim pedijatrima još se može čuti kako s dohranom valja početi oko 3. ili 4. mjeseca djetetova života. Takvih je savjeta, srećom, sve manje jer Svjetska zdravstvena organizacija već najmanje deset godina promovira isključivo dojenje do otprilike 6. mjeseca diljem svijeta na osnovi znanstvenih spoznaja dobivenih u opsežnim istraživanjima dojenja. Ona su pokazala da ranije uvođenje dohrane može imati negativne posljedice za djetetovo zdravlje.

Razlozi zašto čekati 5. odnosno 6. mjesec za početak dohrane?

  • Nekoliko je razloga zašto se s uvođenjem kašica ne treba žuriti prije 6. mjeseca djetetova života. U toj dobi djetetov probavni trakt postaje zreo i time spreman iskoristiti hranjive sastojke novih namirnica. Do tog trenutka djetetova crijeva znaju probavljati samo mlijeko, a sve ostalo što dijete pojede može u najboljem slučaju izazvati nemogućnost apsorpcije potrebnih hranjivih sastojaka, a u onim manje dobrim probavne smetnje ili alergiju na hranu.
  • Oko 6. mjeseca postupno slabi i refleks sisanja te ga dijete polako zamjenjuje pokretima žvakanja. Refleks sisanja postoji kako bi djetetu omogućio da od prvoga dana zna sisati majčinu dojku. Ujedno štiti dijete od gutanja bilo čega drugog osim tekućine tako što dijete sve što nije majčino ili nadomjesno mlijeko doslovno izgura iz svojih usta. Upravo su zbog tog refleksa prve žličice kašice koje dijete zaista i proguta tako veliko veselje za majku.
  • Važno je imati na umu da je dijete od nekoliko mjeseci u fazi vrlo intenzivna rasta i razvoja, a njegov će organizam u skladu s time imati sve veće potrebe za željezom, vitaminima, mineralima i kalorijama koje se više neće moći zadovoljiti isključivo dojenjem. Zato dojenje oko 6. mjeseca treba početi nadopunjavati kašicama. Uvođenje kašica, međutim, ne znači da dojenje treba izbaciti jer ono i dalje ostaje nezamjenjiv izvor hranjivih tvari i imuniteta za vašeg mališana.

Foto: Profimedia