Došlo doba da se KAŠICA proba!

Uvođenje kašica u djetetov život vrlo je uzbudljivo razdoblje u životu obitelji. Iako se još uvijek redovito hrani na prsima ili na bočicu, dijete spontano čini pokrete kao da žvače, s velikim interesom promatra vaš tanjur te poseže za hranom na njemu. To su samo neki od znakova koji upućuju na to da je došlo vrijeme za kašice.

Oko pitanja dohrane mališana vode se mnoge polemike. Jedna od njih odnosi se i na pitanje kada započeti s kašicama i je li dijete spremno za novu hranu pored mlijeka? Iako majkama pedijatri nerijetko sugeriraju, a pogotovo okolina i bake da s kašicama treba započeti oko 4. mjeseca, prema dosadašnjim saznanjima i istraživanjima te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije nekoliko je argumenata za kasniji početak s kašicama.

Osjetljivost i nezrelost probavnog trakta djeteta u prvim mjesecima određuje i njegovu najbolju hranu. To je majčino mlijeko. Prvo mlijeko kolostrum, a zatim i daljnje dojenje prije svega štite probavni trakt djeteta od infekcija, kolika i alergija. Mnoge poteškoće s probavom isključivim dojenjem mogu biti spriječene. Majčino mlijeko je također tako sastavljeno da sadrži sve potrebno za rast i razvoj, a istovremeno sadrži puno manje tvari koje mogu naštetiti djetetovu probavnom traktu. No, takav sastav ipak ne može biti dostatan za dijete od 6 mjeseci kad se iscrpljuju zalihe željeza, a potrebe za energijom i nutrijentima rastu.

Pokušate li prije 6. odnosno 5. mjeseca ponuditi djetetu dohranu, od toga možda neće biti koristi. Sve do tada želučić i crijeva nisu sposobni primiti, obraditi i iskoristiti hranjive tvari iz namirnica pa prerano davanje hrane neće imati smisla, a može opteretiti probavu i izazvati alergije.

Sljedeći argument jest i snažno izražen refleks sisanja kod novorođenčadi. On potiče sisanje mlijeka, a sprečava gutanje svega što nije tekuće. Zato bebe kad im žličicom date kašicu koja je gušća od tekućeg mlijeka, kašicu refleksno guraju van iz usta čineći pokrete jezikom kao da sisaju. Ovaj zaštitni refleks će postupno prirodno slabjeti te tako otvarati vrata dohrani.

Dijete JE SPREMNO kad:

  • može držati i kontrolirati glavicu te sjediti uz podupiranje što omogućuje hranjenje
  • rastu mu prvi zubići zbog čega sve stavlja u usta
  • refleks sisanja je pomalo oslabio i dijete više nema tipičan pokret jezikom prema van kao da siše. Stavlja predmete u usta kako bi si olakšalo svrbež u desnima, vježba otvaranje usta i žvakanje − preduvjeti hranjenja
  • oko 5. odnosno 6. mjeseca lagano stagnira na težini i nikako se ne može zadovoljiti na prsima
  • vrlo je zainteresirano za hranu koju vi jedete, promatra vas i ručicom poseže za hranom na stolu ili vašim tanjurom

Počinjemo s…

I kod ovog pitanja postoji nekoliko mogućih varijanti. Kod nas se nekako uvriježilo počinjati voćnim sokovima u vrlo malim količinama, a zatim i kašicom od voća, povrća te žitarica. Nakon uvođenja “vegetarijanskih” kašica za nekoliko tjedana na red će doći i male količine mesa. Do kraja prve godine dijete će se postupno priključivati obiteljskom stolu i pomalo jesti hranu pripremljenu za odrasle.

No, počnimo od prvih namirnica. Djeci je početak dohrane sokovima vrlo zanimljiv jer se radi o tekućini koju znaju posisati. On je obično i sladak pa ga djeca rado prihvaćaju i zbog toga lakše prihvate primjerice gustu kašicu od istog voća. Ipak postoje i argumenti da prevelike količine soka mogu opteretiti želučić pa ga svakako dajte u malim količinama i to razrijeđen s vodom. Sok i kašice za početak spravljajte od jabuka, krušaka, banana, mrkvice, tikvice i korabice. Ali nemojte previše naglasak staviti na slatke voćne kašice i sokove. Dijete se lako navikava na slatko jer ga to podsjeća na slatko majčino mlijeko, a onda biste kod kašica od povrća koje nisu slatke mogli imati poteškoća s prihvaćanjem. Nećete pogriješiti i ako započnete žitaricama. Kašice od žitarica pripremajte za početak od rižinih ili kukuruznih pahuljica ili brašna (ove žitarice ne sadrže gluten) s izdojenim ili adaptiranim mlijekom. Oko djetetovog prvog rođendana uvest ćete i namirnice s kojima ste trebali pričekati zbog mogućih alergija. To su agrumi (naranče, mandarine, grejp…), mahunarke (grah, leća, slanutak…), crveno meso (svinjetina i govedina) i orašasto voće. Pripazite i s uvođenjem meda, kravljeg mlijeka, bjelanca jaja.

Zagarantiran uspjeh

Da bi dijete prihvatilo novi okus namirnica, potrebno je dohranu uvoditi postupno tako da ne mijenjate djetetovu rutinu hranjenja. U tom smislu nastavite s dojenjem ili bočicom i svim ritualima koji prate hranjenja te kašicu ponudite djetetu u sklopu obroka. To konkretno znači da ćete dijete staviti na prsa ili na bočicu, nahraniti ga dopola, ponuditi mu malo kašice i zatim ponovno završiti obrok na prsima. Ovakvom procedurom dajete djetetu priliku da prvo utaži glad i smiri nervozu, zatim proba nešto novo i zanimljivo i na kraju se ponovno utješi prsima. Tako su veće šanse da dijete prihvati tu namirnicu. Postupno će, kako se količina kašice povećava, obrok kašice zamijeniti čitavi obrok na prsima. No, to će se zbivati vrlo sporo i u skladu s potrebama djeteta.

Postupno uvođenje namirnica

Bez obzira kojim namirnicama počinjete dohranu, nove namirnice morate uvoditi postupno. Djetetu prvi put ponudite sok ili kašicu samo od jedne namirnice, primjerice jabuke. Kad počnete s jednom namirnicom, s njom i nastavite bar 5 − 7 dana dajući je djetetu u maloj količini (pola do cijele male žličice) i pomalo povećavajte. Tako ćete polako pripremati djetetov probavni sustav na probavljanje te namirnice i moći ćete promatrati reakcije tijela na nju. U slučaju alergije na namirnicu javit će se crvenilo, osip, proljev ili zatvor. Pri pojavi ovih simptoma odmah prestanite davati tu namirnicu. Nakon mjesec dana ponovno testirajte istu namirnicu kada ćete se konačno uvjeriti je li se kod prve negativne reakcije radilo o nespremnosti probavnog sustava ili o alergiji. Ako se reakcija ponovi, znači da je dijete alergično na tu namirnicu i trebate je izbaciti iz jelovnika. Na ovaj način ispitajte svaku novu namirnicu i nikad ne uvodite po dvije nepoznate namirnice u jednom obroku. Kombinacije namirnica dolaze u obzir tek kad ste sigurni da dijete na nijednu nije alergično, odnosno u obroku se nalazi samo jedna nepoznata namirnica.

Sol i šećer u kašicama

Prije no što prvi put proba određenu namirnicu, dijete ne poznaje njezin okus. Zato nema potrebe dodatno mu je začinjavati. Potrebne količine soli, ali i šećera, dijete dobiva putem majčina mlijeka i namirnica koje i same prirodno sadrže šećere ili soli. Ono što je nama “bljutavo”, ne vrijedi i za dijete, a još važnije je to da djetetovi bubrezi nisu spremni prihvatiti dodatne količine soli pa je najbolje ne opterećivati ih prije vremena.

Dodani šećer može biti štetan za zdravlje izraslih, ali i budućih zubića skrivenih u desnima. No, majke katkad, da bi privoljele dijete da pojede kašicu od brokule ili blitve, uz malo šećera u tome uspijevaju. Ipak, dodavanje šećera i soli treba izbjegavati.

Pročitajte i:

dojenje

10 pogrešaka kojima sabotiramo dojenje

Nekim majkama dojenje je uspješno od prvog dana, dok druge imaju niz poteškoća

Vježbe i video za uspješno dojenje bez bolova u leđima

Magistar kineziologije s dopunskom stručnom kvalifikacijom za rad u kineziterapiji, Lana Novota, za Roditelje.hr svaki…

Boja bebine stolice

Potaknuti vašim brojnim pitanjima o problemima s bebinom stolicom, donosimo sve o mogućim bojama i…

Sve aktualne informacije o dohrani i zdravoj hrani za bebe nađite ovdje

Jedna od najbrojnijih Facebook grupa za roditelje Domaće kašice za bebe već devet godina pomaže…