Majkama nerijetko pedijatri, a pogotovo okolina i bake sugeriraju da s kašicama treba započeti već oko 4. mjeseca. Prema saznanjima i istraživanjima te preporukama Svjetske zdravstvene organizacije nekoliko je argumenata za kasniji početak s kašicama, ne prije 5. odnosno oko 6. mjeseca života.

1. Osjetljivost i nezrelost probavnog trakta djeteta

Osjetljivost i nezrelost probavnog trakta djeteta u prvim mjesecima određuje i njegovu najbolju hranu. To je majčino mlijeko. Prvo mlijeko kolostrum, a zatim i daljnje dojenje prije svega štite probavni trakt djeteta od infekcija, kolika i alergija. Mnoge poteškoće s probavom isključivim dojenjem mogu biti spriječene. Majčino mlijeko je također tako sastavljeno da sadrži sve potrebno za rast i razvoj, a istovremeno sadrži puno manje tvari koje mogu naštetiti djetetovu probavnom traktu.

2. Oko 5. odnosno 6. mjeseca iscrpljuju se zalihe  koje će nadomjestiti dohrana 

Sastav majčina mlijeka, koji je savršen prvih mjeseci, ipak ne može biti dostatan za dijete od oko 6 mjeseci kad se iscrpljuju zalihe željeza, a potrebe za energijom i nutrijentima rastu. Tada se uvodi dohrana kašicama. Pokušate li prije 6. odnosno 5. mjeseca ponuditi djetetu dohranu, od toga možda neće biti koristi. Sve do tada želučić i crijeva nisu sposobni primiti, obraditi i iskoristiti hranjive tvari iz namirnica pa prerano davanje hrane neće imati smisla, a može opteretiti probavu, izazvati grčeve i poremetiti probavu teizazvati alergije.

3. Prirodno slabljenje refleksa sisanja

3. Sljedeći argument jest i snažno izražen refleks sisanja kod novorođenčadi. On potiče sisanje mlijeka, a sprečava gutanje svega što nije tekuće. Zato bebe kad im žličicom date kašicu koja je gušća od tekućeg mlijeka, kašicu refleksno guraju van iz usta čineći pokrete jezikom kao da sisaju. Ovaj zaštitni refleks će postupno prirodno slabjeti oko 5. mjeseca te postupno otvarati vrata dohrani.

Foto: Profimedia