Roditelji vegetarijanci moraju biti svjesni da vegetarijanska prehrana za djecu treba biti dobro isplanirana

Teško je zamisliti mališana kako sam odlučuje izostaviti meso s menija. Prehrambene navike djece uopće, pa tako i vegetarijanaca, oblikuju roditelji, najčešće preslikavajući vlastite. Međutim, roditelji vegetarijanci moraju biti svjesni da vegetarijanska prehrana za djecu treba biti dobro isplanirana.



Vegetarijanstvo obuhvaća širok raspon načina prehrane. Samo isključivanje mesa i ostalih namirnica životinjskog podrijetla više nije zadovoljavajuća definicija vegetarijanstva. Naime, danas među vegetarijance ubrajamo vegane, ali i manje poznate fruktarijance. Pitate se tko su fruktarijanci? Najlakše je njihovu prehrambenu, zapravo životnu filozofiju objasniti sljedećim riječima: jedu samo ono što biljka odbaci, tj. što se može pokupiti s tla. Nikad ne beru plodove jer bi time biljci nanijeli bol.



Kako prvi zapisi o vegetarijancima datiraju iz 5. stoljeća prije Krista, ne možemo reći da je riječ o pomodarstvu ili trendu.
I u davnoj prošlosti bili su povezani s idejom nenasilja prema životinjama, koja je dio nekih indijskih religija, poput budizma. Tako su i danas prehrambeni proizvodi u Indiji označeni zelenom kružnicom ako nemaju životinjskih primjesa, odnosno smeđom ako nisu vegetarijanski. Iako se u Europi širi sredinom 19. stoljeća, pravi zamah vegetarijanstvo doživljava u posljednjih 30-ak godina, što zbog zdravstvenih, što zbog etičkih, a danas sve više i ekoloških te ekonomskih razloga.



Pozitivne strane i nedostaci


Ako je vegetarijanska prehrana dobro isplanirana, njen utjecaj na zdravlje bit će vrlo pozitivan. Brojne su studije pokazale kako se takvom prehranom smanjuje rizik za nastanak bolesti srca čak do 30 posto. Naime, vegetarijanskom prehranom unosi se manje zasićenih masti, kolesterola i bjelančevina životinjskog podrijetla, a više ugljikohidrata, vlakana, magnezija, kalija, folata i antioksidanata poput vitamina C i E te ostalih fitokemikalija. Tako se uz vegetarijansku prehranu veže i niži indeks tjelesne mase, niže razine kolesterola, niže vrijednosti krvnog tlaka te manja incidencija srčanih bolesti, povišenog krvnog tlaka, dijabetesa tipa 2, bolesti bubrega i metaboličkog sindroma.


No takav način prehrane ima i slabih točaka, koje dolaze do izražaja ako se sastavljanju jelovnika ne pridaje dovoljno pozornosti. Čest je manjak vitamina B12 i D te željeza, a kosti mogu biti krhkije nego u nevegetarijanaca.
Zbog smanjenog unosa bjelančevina životinjskog podrijetla, ali i drugih nutrijenata, javlja se opasnost od pothranjenosti, a kod djece i usporavanja rasta i razvoja.
Stoga se na vegetarijansku prehranu djece katkad ne gleda blagonaklono, osobito ako je riječ o vrlo restriktivnim vrstama vegetarijanstva poput veganstva.



Što znači dobro isplanirana vegetarijanska prehrana?


Djetinjstvo je faza intenzivnog rasta i razvoja u kojoj organizam zahtijeva dodatan kalorijski unos. Tako je i potreba za bjelančevinama povećana. Bjelančevine su važan sastavni dio našeg tijela, sudjeluju u izgradnji kostiju i mišića, pomažu u obnovi stanica, podržavaju probavu te hrane naš obrambeni sustav. To su složene molekule koje se sastoje od aminokiselina. Naš organizam može sam sintetizirati četrnaest vrsta aminokiselina, no osam vrsta moramo unijeti hranom i njih nazivamo esencijalnim aminokiselinama. One su važne za pravilan rast, razvoj i sazrijevanje djeteta. Zbog toga bjelančevine dijelimo na visokokvalitetne i niskokvalitetne, s obzirom na to sadržavaju li u svom sastavu sve esencijalne aminokiseline ili ne. Bjelančevine koje unosimo putem mesa i ostalih proizvoda životinjskog podrijetla sadržavaju svih osam esencijalnih aminokiselina, dok bjelančevine koje unosimo putem biljnih namirnica, s iznimkom soje i njenih prerađevina, ne sadržavaju svih osam pa je potrebno kombinirati dvije vrste namirnica kako bi se zadovoljila potreba za esencijalnim aminokiselinama. To postižemo kombinirajući žitarice i mahunarke, primjerice rižu i grah ili leću i proso.




Kako su mlijeko i mliječni proizvodi važan izvor kalcija, a adekvatan unos kalcija u ovom je životnom razdoblju izrazito važan za pravilnu izgradnju kostiju i zuba, potrebno je osigurati zamjenske namirnice koje priskrbljuju dovoljnu količinu kalcija za male vegetarijance. Tu ubrajamo grah, zelenolisnato povrće poput špinata i kelja, zob, sezam, tofu s dodatkom kalcija, sojino i rižino mlijeko s dodatkom kalcija, bademe, orahe itd.



Važno je napomenuti kako su suplementacija vitaminima B12 i D i/ili unos hrane koja je njima obogaćena nužni za najmlađe, čak i dojenčad ako majka prati strogo vegansku prehranu. Potrebno je redovito pratiti napredak u najmlađih kako bismo sa sigurnošću znali da su zadovoljene potrebe za energijom i nutrijentima, osobito bjelančevinama, željezom, kalcijem, vitaminom B12 i cinkom, koji osiguravaju pravilan rast i razvoj.



Pravilno isplanirana vegetarijanska prehrana jest ona koja zadovoljava sve potrebe za energetskim unosom te nutrijentima, kako makronutrijentima tako i mikronutrijentima. Osobito je važno pripaziti na unos bjelančevina, željeza, kalcija te vitaminima B12 i D, ali i na ukupan kalorijski unos, kako bi se izbjegla pothranjenost i deficiti. Vegetarijanska prehrana ima višestruke pozitivne učinke na zdravlje ako joj se ozbiljno pristupi.



Treba li djeci nametati svoje odluke?


Pokazalo se kako 95 posto mališana prati prehrambene navike svojih roditelja kada je vegetarijanstvo u pitanju. S medicinskoga gledišta, tomu se nema razloga protiviti ako je prehrana pravilno isplanirana i uzima u obzir potrebe najmlađih te ako su njome zadovoljene potrebe za kalorijskim unosom i nutrijentima.



Problem nastaje kada se prehrana roditelja u potpunosti preslika na prehranu djeteta, osobito kad je riječ o veganstvu i sličnim, vrlo isključivim, vrstama vegetarijanstva. Tako restriktivni načini prehrane, koliko se god pozornosti posvetilo sastavljanju i osmišljavanju jelovnika, teško mogu podmiriti sve potrebe djeteta te će doći do pothranjenosti i raznih deficita. Upravo zato Svjetska zdravstvena organizacija ne preporučuje takve načine prehrane za najmlađe.



Tekst: Jana Jadrejčić, mag.nutricionizma i Marina Jakšić, mag.nutricionizma, www.perfectlifefood.com


Foto: Thinkstock