U zapadnoj kulturi uobičajena je praksa da se nakon poroda odvajaju bebe od mama radi čišćenja, vaganja i pregleda bebe, a time je taj prvi kontakt s majkom, koji je presudan iz mnogih razloga kao što je dojenje, kontakt kože-na-kožu, upoznavanje po mirisu i glasu, možemo reći ukraden i mami i djetetu.

Doduše, u nekim su bolnicama omogućili majkama da dijete stave na prsa čim izađe iz maternice, ali takvo druženje ne traje dugo.

Mnoge su studije potvrdile da bi prvi sat trebao bi biti usredotočen na djetetovo prvo dojenje i povezivanje majke-bebe i obitelji. Osim ako majka ili beba ne trebaju liječničku pomoć, bolnički protokoli trebali bi podržati ovo vrijeme novih početaka, i za vaginalni i za carski rez.

Donosimo 7 razloga zašto je važan kontakt koža-na-kožu tijekom prvoga sata bebina života.

1. Bebe vode dojenje!

Dakle, danas je u mnogim rodilištima uobičajena praksa da se bebe stavljaju odmah na majčina prsa i da beba počne dojiti čim dođe na ovaj svijet. Rano hranjenje nije samo ključno za povezivanje majke i djeteta, nego pomaže bržem i lakšem izbacivanju posteljice, smanjujući rizik od krvarenja nakon poroda.

Kada bebu, koja nije bila izložena lijekovima, stavite na golu majčinu kožu, ona će instinktivno dopuzati do majčinih grudi i pričvrstiti se za bradavicu. Ovakvo ponašanje novorođenčadi prvi su primijetili švedski istraživači 1980-ih godina, a daljnjim promatranjem otkrili su da se bebe rađaju s urođenim instinktima koji im pomažu da pronađu majčinu bradavicu, kao i svi novorođeni sisavci.

dojenje novorođenčeta
Shutterstock 

2. Regulacija tjelesne temperature i disanja

Bebe koje su prvi sat nakon rođenja imale kontakt koža-na-kožu s majkama, bolje mogu regulirati temperaturu i disanje. Novorođenčad ne može regulirati svoju tjelesnu temperaturu kao starija djeca i odrasli jer nemaju masno potkožno tkivo. Naime, prije negoli su rođene, 9 su mjeseci bile u okruženju sa savršeno reguliranom temperaturom. Ako bebe izgube previše topline, moraju potrošiti više energije i kisika nego što njihovo tijelo može primiti kako bi održale svoju temperaturu stabilnom. Također, prvi sat proveden s majkom uz kontakt koža-na-kožu smanjuje rizik od hipoglikemije.

 3. Kasnije rezanje pupkovine!

Ostavljanje pupkovine netaknute, dok još pulsira, omogućuje bebama da primaju kisik i dalje preko posteljice dok se prilagode disanju kroz pluća. Biti u kontaktu koža-na-kožu s mamom pomaže im da stabiliziraju disanje, što znači da će njihova pupkovina dulje ostati netaknuta i da im omogućava duže primanje crvenih krvnih zrnaca te smanjuje rizik od anemije zbog nedostatka željeza.

Odgođeno rezanje pupkovine nije praksa hrvatskih rodilišta, a u nekim zemljama u dogovoru s liječnikom to se može primijeniti i kod carskog reza.

rezanje pupkovine
Shutterstock 

4. Zbližavanje mame i bebe

Produljeni kontakt koža-na-kožu nakon rođenja omogućuje majci i bebi da se upoznaju. Majke koje su imale prilike staviti svoju bebu na trbuh ili prsa, bit će samopouzdanije i više će uživati u zadovoljavanju potreba svoje bebe od onih koje nisu imale to vrijeme.

Receptori oksitocina u majčinu mozgu povećavaju se tijekom trudnoće, pa kada se dijete rodi,  ovaj hormon potiče majčinske instinkte. Oksitocin se proizvodi u velikim količinama tijekom dojenja i držanja bebe blizu kože.

5. Povećava šansu za uspješno dojenje

Početak i trajanje dojenja vjerojatno će biti uspješnije kod beba koje imaju rani kontakt koža-na-kožu. Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje za bebe u prvih šest mjeseci njihova kako bi se postigao optimalan rast, razvoj i zdravlje. Stvaranje pravih uvjeta za početak dojenja pomoglo bi promicanju duljeg trajanja dojenja za mnoge žene.

Bebe koje se pustilo da se nakon rođenja same ‘priključe’ na majčinu bradavicu, obično imaju veće šanse za pravilno pozicioniranje jezika prilikom dojenja.

6. Štiti od traume odvajanja

Bebe se rađaju i jedino što žele ostati u maminoj blizini. Pozorno će gledati u majčino lice, prepoznajući njezin miris, zvuk glasa i dodir njezine kože. Boravljenje s majkom ključno je za bebin opstanak, a odvajanje je opasno po život. Bebe se rađaju s primarnim instinktom sisavaca da ostanu unutar sigurne blizine majke, gdje postoji toplina i hrana.

Kada su bebe odvojene, glasno će protestirati, skrećući majčinu pozornost na svoju nevolju. Ako se ne spoje s majkom unatoč svojem negodovanju, postat će tihe i mirne te će se povući, što je djelomično instinkt preživljavanja sisavaca. Naime, takvim ‘povučenim’ ponašanjem izbjegavaju privlačenje grabežljivaca, a njihovi se tjelesni sustavi usporavaju kako bi sačuvali energiju i toplinu.

7. Jača se imunitet novorođenčeta

Kada se bebe rode, izlaze iz gotovo sterilnog okruženja u maternici, a prvo se susreću s majčinim bakterijama. Tako se bebine stanice ‘treniraju’ da prepoznaju 'dobre' i 'loše' bakterije, što pokreće njihov imunološki sustav da se bori protiv infekcija i štiti od bolesti u budućnosti.

Istraživanja pokazuju da, ako bebama nije pružena prilika da budu izložene majčinim bakterijama, bilo zato što nisu ostvarile s majkom kontakt koža-na-kožu ili nisu dojene, djetetov imunološki sustav možda neće dostići svoj puni potencijal u budućnosti.