Majčino mlijeko je živa tekućina koja sadržava sve hranjive tvari koje su potrebne za rast i razvoj djeteta i ona se mijenja svaki dan, kako dijete raste. Najbolji izbor za Vaše dijete je upravo Vaše majčino mlijeko.

Svjetska zdravstvena organizacija preporučuje isključivo dojenje (bez dodatka vode, čajeva ili zamjenskog mlijeka) prvih 6 mjeseci, te dojenje uz dohranu do 2. godine djetetova života, i dulje, ako to žele majka i dijete. Zbog poteškoća u kojima se majke ne snalaze ili drugih razloga neke majke brzo odustaju od dojenja. Često majke prestaju dojiti zbog neznanja, umora, stresa, izostanka podrške obitelji i stručnjaka te zbog poteškoća u samom procesu dojenja.

NAJČEŠĆI RAZLOZI ZBOG KOJIH MAJKE ODUSTAJU OD DOJENJA:

  • Majka misli da nema dovoljno mlijeka

Ovo je najčešći mit, koji je ujedno i glavni razlog zašto majke odustaju od dojenja. To je zapravo fiziološki nemoguće. Majke najčešće odustaju od dojenja zato što su uvjerene da nemaju dovoljno mlijeka za svoje dijete. Zapravo se radi o manjku samopouzdanja kod majki, koje je česta zapreka uspješnom dojenju. Dojenje se odvija prema načelu ponude i potražnje. Ako majka češće stavlja dijete na prsa to će dojke proizvoditi više mlijeka kako bi se zadovoljila potražnja. Također, punoća dojke nije pokazatelj količine majčinog mlijeka koju je dijete dobilo tijekom podoja. Kada se uspostavi ravnoteža između ponude i potražnje majčinog mlijeka dojke postaju mekše, a to svakako nije znak da majke imaju manju količinu mlijeka ili da više nemaju količinu mlijeka koja je potrebna djetetu.

  • Količina izdojenog mlijeka

Količina izdojenog mlijeka apsolutno nije pokazatelj količine mlijeka u dojkama. Majka ne može izdojiti onu količinu mlijeka koje dijete podoji u podoju. Većina majki ima dovoljno mlijeka. Ako dijete ne dobiva dovoljno mlijeka najčešći uzroci su loš položaj djeteta na dojci ili nepravilno dojenje, ili oboje, što se može uspješno korigirati u vrlo kratkom vremenu.

  • Buđenje noću

Jedan od mitova vezanih uz dojenje je taj da se djeca bude noću samo radi dojenja. Zato mnoge majke očekuju da bi buđenje moglo prestati nakon prestanka dojenja. Noćna buđenja uobičajena su kod mnoge djece. Dr. Wiliam Sears tvrdi da djeca nisu „programirana“ za san tijekom cijele noći, ali spavaju u kratkim periodima koji su isprekidani učestalim dojenjem. U prvim mjesecima života učestalo dojenje doprinosi boljem dobivanju na težini, a djetetove potrebe tijekom noći nisu manje od dnevnih potreba. Ako dijete spava cijelu noć to nije pokazatelj da je popilo dovoljno majčinog mlijeka. Ako dijete previše spava i ne traži dojku, ne dobiva dovoljno mlijeka.

  • Učestalo dojenje

Ne postoji propisano vrijeme trajanja podoja niti propisano vrijeme između podoja. Trajanje podoja i učestalost podoja je individualna potreba svakog djeteta koju majka mora prepoznati i zadovoljiti. Preporuka je dojiti na zahtjev jer dojenje za dijete predstavlja i utjehu, ohrabrenje, povezanost, bliskost, sigurnost i zaštitu. Dopustite vašem djetetu da ono odredi raspored svoga hranjenja. Bez obzira na trajanje podoja, najvažnije je da vaše dijete pravilno siše kako bi dobilo dovoljnu količinu mlijeka i napredovalno na težini, što je dobar pokazatelj uspješnog dojenja.

  • Stres i dojenje

Čest je mit koji govori kako majka zbog stresa može preko noći izgubiti mlijeko iz dojki. To nema fiziološku podlogu jer je nastajanje mlijeka proces kao i nestajanje mlijeka. Oksitocin je hormon koji potiče izlučivanje mlijeka i on je vrlo osjetljiv na stres te se majci može činiti da je ostala bez mlijeka, no ona zapravo ima problem sa refleksom otpuštanja mlijeka. Također, prolaktin, hormon koji stimulira proizvodnju mlijeka, pojačano se proizvodi kada je majka u stanju stresa. Na ovaj način priroda čuva dojenje zbog njegove važne evolucijske uloge.

  • Prehrana za vrijeme dojenja

Dojilje ponekad dobivaju upute da moraju paziti što jedu i izbjegavati određenu hranu. Vrlo su rijetke situacije kada su dječje tegobe kao što su kolike, plinovi ili pak djetetov nemir povezane s hranom koju majka jede. Uravnotežena i zdrava prehrana za vrijeme dojenja važna je za očuvanje zdravlja majke, podizanja energije, te kao podrška organizmu iscrpljenom od poroda. Majka dojilja treba jesti raznoliko, obroci trebaju biti redoviti, umjereni i planirani. Energetske potrebe dojilje povećane su u odnosu na uobičajen unos vezan uz dob, tjelesnu masu, visinu i aktivnost žene koja ne doji. Izbor namirnica treba se temeljiti na piramidi pravilne prehrane: najveća količina uglikohidrata (neprerađene integralne žitarice, voće i povrće),  manja količina proteina (mliječni proizvodi, meso i mahunarke),  te mala količina masti (ulja biljnog porijekla). Potreban je oprez kod uzimanja hrane koja može izazvati alergijske reakcije, te je uputno nakon konzumacije takve hrane promatrati dijete i utvrditi je li to izazvalo nekakvu reakciju kod djeteta. Ako reakcija postoji, preporučljivo je određenu namirnicu neko vrijeme izbjegavati. Uz kvalitetu prehranu majka treba uzimati i dovoljnu količinu tekućine.

  • Blizanci i dojenje

Majke blizanaca često dobiju informaciju da je dojenje preteško. Majke blizanaca se slažu da je lakše dojiti blizance (ako je dojenje uspješno), nego ih hraniti na bočicu. Mnoge majke su uspješno dojile blizance, pa čak i trojke. Majke se slažu da je vrlo naporno, no nije neizvedivo. Činjenica je, da je s blizancima teže, bez obzira na koji su način hranjeni, jer majci treba više vremena i truda da zadovolji potrebe oba djeteta.

  • Zastoj mlijeka u dojkama

Zastoj mlijeka uzrokovan je nedovoljnim pražnjenjem dojki i začepljenjem mliječnog kanalića. Ako majka pokuša kontrolirati dojenje, ako ne primjenjuje dojenje na zahtjev (dojka se ne prazni dovoljno) ili ako dijete nema ispravan položaj na dojci vrlo brzo nakupine mlijeka mogu prijeći kapacitet mliječnih kanalića. Dojke su tvrde, bolne, crvene, tople, pod prstima se mogu osjetiti čvorići, a majka se loše osjeća. Zastoj mlijeka liječi se pražnjenjem dojke, najbolje djetetovim podojem. Preporuka je neposredno prije podoja primijeniti tople obloge ili tuširanje u toploj vodi kako bi se potaknuo refleks otpuštanja mlijeka. Ako dođe do pojave mastitisa (upale dojke s visokom temperaturom) čiji simptomi traju dulje od 24 sata, trebalo bi potražiti savjet liječnika koji će procijeniti radi li se o bakterijskoj upali.

SAVJETI:

Uvijek imajte na umu da je dojenje vještina koja se uči. Najvažnije je promatrati svoje dijete, upoznati njega i njegove potrebe, strpljivost i upornost. Dojenje je put za razvoj posebnog odnosa bliskosti vas i vašeg djeteta. Saznajte i primijenite što najbolje odgovara vama i vašem djetetu u okviru vašeg obiteljskog ritma i obiteljske situacije. Budite realni sami sa sobom: rođenje djeteta, roditeljstvo i hranjenje veliki su noviteti i izazovi u vašem životu, zato si dajte vremena da se prilagodite. Dozvolite partneru da vam pomaže s djetetom od prvoga dana, pohađajte s partnerom tečajeve za trudnice, zatražite pomoć obitelji i prijatelja u svakodnevnim kućanskim obvezama kako biste dobili vrijeme za opuštanje i odmor sa svojim djetetom.

U „kriznim situacijama“ u kojima ste preumorni i preplavljeni emocijama nemojte donositi nagle odluke o prestanku dojenja i prehrani svoga djeteta. Potražite pomoć jer je za vas iznimno važno dobiti informacije i potporu stručnjaka koji će vas saslušati, čuti vaše brige, ohrabriti vas, dati vam podršku i savjet.

Važno je da majka ima dovoljno emocionalne potpore, kao i potporu okoline. Upravo zbog učestalosti potencijalnih problema, posebno kod prvog djeteta, od izuzetne je važnosti educirati majke te im omogućiti svu potrebnu pomoć i podršku.

Odluka o nastavku dojenja svakako je izbor svake majke, no dobro je prije odluke o prestanku dojenja saznati činjenice koje su joj potrebne da bi donijela odluku u pravo vrijeme i u konačnici odluku s kojom će dugoročno biti zadovoljna.

Tekst: Marina Kovačević, bacc. physioth., Telefonsko svjetovalište "Telefončić", 01/4850 555

Foto: Profimedia