Zbog nezrelosti probavnog sustava kod dojenčeta može doći do stvaranja plinova i nadimanja. Simptome ćete lako prepoznati jer je dijete uznemireno, plačljivo, podiže nožice i grčevito stišće ručicama.

Prehrana majke koja doji vrlo je bitna jer ako primijeti da se nakon konzumiranja određenih namirnica kod djeteta stvara nadutost i bolovi u trbuščiću, potrebno je voditi dnevnik prehrane i pratiti djetetove reakcije. Najčešće treba smanjiti unos gaziranih pića, graha, zelja, luka, pržene i prezačinjene hranu. Dojenče prilikom hranjenja ili dok plače također proguta i određenu količinu zraka koji stvara nelagodu u želucu i uzrokuje nadimanje. Kada se količina zraka poveća, osobito ako dijete pohlepno siše, u želucu se formira mjehur koji izaziva napetost i bolove. Preporučuje se praviti češće pauze tijekom dojenja da dijete može podrignuti suvišan zrak.

Problematične bjelančevine mlijeka

Ponekad postoji netolerancija na bjelančevine mlijeka, najčešće kod djece koja se hrane zamjenskim mlijekom (mliječna formula). Zbog nedostatka enzima laktoze koji sudjeluju u razgradnji mliječnog šećera, stvaraju se plinovi što izazivaju nadimanje trbuščića. Kod djece koja se hrane na bočicu, preporučuje se davanje adaptiranih hipoalergenih pripravaka u dogovoru s pedijatrom gastroenterologom.

Pravilno hranjenje bebe

Primjenom pravilne tehnike hranjenja moguće je spriječiti gutanje veće količine zraka. Bočicu treba držati što okomitije, tako da bude ispunjena mlijekom kako se dojenče ne bi nagutalo zraka.

Majka koja doji treba pripaziti da dijete zahvati cijelu bradavicu dojke zajedno s areolom i da isprazni dojku do kraja, jer prvo vodenasto mlijeko sadrži više laktoze (mliječnog šećera) i može stvarati nadimanje, a zadnje mlijeko sadrži više masti i stvara osjećaj sitosti kod djeteta. Djecu koja hlapljivo sišu preporučljivo je tijekom hranjenja držati u povišenom položaju i pomoći im da podrignu i ispuste višak zraka. Važno je i u kojem se položaju dijete doji, najuobičajeniji je tzv. položaj kolijevke: dijete se stavi na ruku tako da mu glava bude blizu unutarnje strane lakta, podlaktica podupire djetetova leđa, a druga ruka obuhvaća stražnjicu i bedra. Na taj način dijete može najlakše dohvatiti bradavicu. Potrebno je češće hraniti dijete, prakticirati dojenje na zahtjev, kako ne bi bilo gladno i sisalo halapljivo jer tako proguta previše zraka. Preporučuje se praviti češće pauze za vrijeme dojenja i omogućiti mu da podrigne, a nakon dojenja dijete treba podići i neko vrijeme držati u uspravnom položaju kako bi izbacilo suvišan zrak. Nakon toga lagano spustiti da legne na lijevi ili desni bok. Ponekad pomaže lagana masaža trbuščića, gibanje nožicama kao da vozi bicikl, stavljanje tople pelene ili termofora na trbuščić.

Masažu trbuha provodimo kružnim pokretima oko pupka i donjeg djela trbuha u smjeru kazaljke na satu. Za opuštanje i smirenje možemo masirati i cijelo tijelo, počevši od nogu prema gore, zatim ruke, trup i lice. I topla kupka može biti vrlo korisna. Kontakt s toplom vodom pomaže relaksaciji mišića trbuha i pomaže izbacivanju zraka. Vrlo su pozitivna iskustva roditelja koja nose dijete u marami, budući da taj način nošenja i položaj uz vlastito tijelo omogućuje lakše smirivanje djeteta. Za roditelje je vrlo važno da osluhnu djetetove potrebe i da dijete osjeti njihovu blizinu, toplinu i pažnju.

Napisala: Nevia Župan bacc. med. techn. Savjetovalište Telefončić (Savjetovalište za rani razvoj djece), 01/4850 555

Foto: Profimedia