Na kraju dana, roditelji bi voljeli da se djeca napokon umire i poštede ih aktivne jurnjave, ali, nažalost, suprotno onome što biste htjeli, njihova ljubav prema kretanju nikad ne prestaje. Dječji su umovi uvijek u potrazi za obradom novih informacija, a ta ih znatiželja tjera da ispitaju sve čega se domognu. Teško je naslutiti njihov sljedeći potez.

No, što su djeca aktivnija, to više stječu znanja i uče o svijetu što ih okružuje, a tjelesne aktivnosti su ključne u procesu učenja. Znatiželja ih tjera da traže nove izazove i skupljaju nova iskustva. Što su njihove aktivnosti intenzivnije, više će testirati svoje mogućnosti i širiti mentalne sposobnosti, a samim time razvijaju se i njihove kognitivne sposobnosti.

Da bi se djeca pravilno razvijala i napredovala, osim tjelesne aktivnosti, potrebna im je zdrava prehrana i dovoljna količina sna.
Noćni san daje vremena dječjem tijelu da se oporavi, a potreban je i za održavanje njihova mentalnog zdravlja.

Što je dijete mlađe, potrebno mu je i više sna. Tijekom spavanja, mozak ne samo da se odmara nego i obrađuje sve informacije sakupljene tijekom dana. Tako djeca razvijaju sjećanja na miris, dodir, pogled, zvuk, rječnik, događaje, opasnosti, dobre trenutke itd. Što im je svakodnevna rutina bogatija, djeca odrastaju zdravija. Međutim, teško ih je staviti na spavanje u željeno vrijeme.
Svako dijete reagira drugačije; dok su neki poslušni, drugi su poprilično neukrotivi. Čini se da ne vole gubiti vrijeme namijenjeno za igru i radije će ostati budni nego otići na spavanje.

1. Održavajte rutinu spavanja
Svakodnevno prakticiranje rutine spavanja od najranije dobi dugoročno se pokazuje vrlo korisnim.
Raspored odlaska na spavanje i buđenja u određeno vrijeme potrebno je održavati čak i vikendom, za vrijeme obiteljskih događanja itd. Štoviše, rutina spavanja osigurava zadovoljavanje dnevnih potreba djeteta za snom, što je važno za njihov cjelokupni razvoj. Također, olakšava djeci da ostanu aktivna tijekom dana.

2. Neka san bude prioritet
Planirajte vrijeme odlaska na spavanje i vezano uz to organizirajte ostale obiteljske obaveze, Kvalitetan i redoviti san neka bude prioritet kada su obiteljske aktivnosti u pitanju. Rutina i red pomažu djeci da se osjećaju sigurno.

3. Ograničite druženje
Obiteljska događanja, zabave i rođendani, dio su života i nemonovno je da će i djeca sudjelovati u druženjima. Ipak, bez obzira na opuštenu atmosferu, njihovo sudjelovanje mora biti ograničeno. Potrebno je pridržavati se rutine i odvesti ih u krevet u vrijeme na koje su naučili.

4. Količina sna mora biti primjerena dobi
Mentalni razvoj djeteta najbrže se odvija od rođenja do pete godine života. Kako mozak bez prestanka radi, potreban mu je odmor kako bi mogao raditi još i bolje. Također, dok dijete spava, mozak obrađuje sve informacije prikupljene tijekom dana. Dojenčad treba spavati oko 16 sati, a kako dijete odrasta, vrijeme spavanja se skraćuje. Do pete godine, djeca moraju imati 8 do 10 sati sna, uključujući vrijeme za drijemanje i noćni san.

5. Izbacite ekrane prije spavanja
Djeca imaju pristup mobilnom telefonu i internetu. Također, pandemija nas je natjerala na edukaciju putem interneta. Dugotrajno izlaganje ekranima štetno je za dječje oči i ograničava kreativnost. Gledanje sadržaja na mobitelu ne zahtijeva nikakav mentalni i fizički napor za razliku od čitanje slikovnice ili bojanja, ali odvaja djecu od stvarnog svijeta i sprječava da budu uključeni u svakodnevne poslove.

6. Krevet i odjeća
Čist krevet potiče dobar san. Neka krevet bude uredan, na njemu ne treba biti igračaka i viška jastuka. Mijenjajte posteljinu jednom tjedno da bi bila čista i mirisna. Koristite isključivo pamučnu posteljinu jer je najkvalitetnija i najudobnija.
Pelene možete koristiti noću kako biste izbjegli prekidanje spavanja radi presvlačenja djeteta i mjenjanja posteljine. Stariju djecu treba podsjetiti da prije spavanja odu na toalet.

7. Aktivnosti prije spavanja
Tijekom djetinjstva, važno je stvarati trenutke za pamćenje. Odvojite barem pola sata vremena prije spavanja kako biste se usredotočili na dijete. Popričajte o tome kako je provelo dan, što je doživjelo, o njegovim strahovima, tjeskobama, sretnim trenucima i budite dobar slušatelj.
Razgovor je dobar način za interakciju s djecom. Omogućuje im da se smire prije spavanja, pomaže im u učenju vokabulara i poboljšava njihovo kreativno razmišljanje. Djeca se također suočavaju s nesigurnošću; i oni imaju trenutke stresa. Ovo je također sjajan način da im date do znanja da imaju vašu apsolutnu podršku.

8. Umirite ih dodirom
Ljudski dodir čini čuda s djecom. Zagljaji, poljupci, nježna masaža umornh ručica i nogu, imat će blagotvoran učinak. Malo tko ne voli da ga se mazi po trbuhu i leđima.
Ne možemo kontrolirati svaki aspekt svoga okruženja. Zvučnici, sirena, jako svjetlo, promet, glasni razgovori i još mnogo toga izvan su našeg dosega djelovanja. Međutim, možemo promijeniti navike i rutinu te se prilagoditi okruženju oko nas.