loše drustvo u vrticu

Može li predškolsko dijete upasti u krivo društvo?

Jeste li ikada u parku na ljuljačkama ili toboganu susreli dijete za koje ste pomislili:”Ovaj mali/la je opasan/sna!” i zbog toga se sa svojim djetetom maknuli na neku drugu spravu? Sigurna sam da jeste. Svi smo to napravili. A sigurna sam i da su od vas u nekim trenucima bježali jer ni vaše dijete nije uvijek anđelak. Kad su sasvim mali, trudimo se sačuvati ih od svega pa tako i malih 'nasilnika' koji se guraju na toboganu. A onda se i naši počnu gurati i tek tada shvatimo da je to ipak normalno...

Stvari postaju malo kompliciranije kad djeca malo porastu i počnu stvarati prijateljstva. Jesu li i tada sve to "dječja posla" kad se krenu zadirkivati, tuči, od najmlađih bježati i rugati im se, svađati se, vrijeđati, podmetati, lagati, naređivati i vikati, podčinjavati se glasnijima… ili tu treba kao roditelj uskočiti, možda i maknuti dijete iz takvog društva? Odgovore na ove dileme dale su nam psihologinje Nikolina Essert i Sunčana Rokvić, voditeljice Centra za autentično roditeljstvo – Tobolac.

  1. Postoji li tako nešto kao ‘loše’ društvo u vrtićkoj dobi? Jesu li to sve dječja posla kako roditelji znaju reći?

Psihologinja Nikolina: Vjerujemo da su roditelji često zabrinuti oko toga da njihovo dijete ne "upadne u loše društvo". U predškolskoj dobi ne postoji termin "loše društvo", već bismo mogli govoriti o postupcima djece koji se odnose na grubu igru, tučnjavu s drugom djecom, verbalne prepirke, otimanje za igračku i sl. U širem smislu riječi i to je dio odrastanja i usklađivanja s različitim načinima rješavanja problema. Dječja posla su sve dok je ta igra u granicama "normale", točnije dok nema ozbiljnijih posljedica.

  1. Treba li biti zabrinut oko načina kako se dijete igra u određenom društvu? Treba li se u to miješati?

Psihologinja Sunčana: Svako dijete na kraju priče bira društvo u kojem će ono najbolje zadovoljavati svoje potrebe. Svakako da je odgovornost na roditelju kako će komunicirati granice za koje smatra da su mu važne. Neki roditelji će imati u tom kontekstu šire postavljene granice, dok će nekim roditeljima takva "grublja igra" uvijek biti neprihvatljiva i već na prvi sukob djece će se "umiješati" i riješiti ga. Ponekad je korisno za dijete pustiti da proba samo riješiti svoj problem iz dva razloga: tada razvija pozitivnu sliku sebe jer je uspjelo samo sebe zastupati, a drugi je da ima iskustvo da je riješilo sukob. Kada kažemo riješilo sukob, ne mislio da dijete nužno uvijek mora izaći kao pobjednik jer u životu često neće biti pobjednik. Sve su to situacije za nošenje s frustracijama i u tome je ključ sazrijevanja organizma, da se nauči kako se nositi s frustracijama na adekvatan način.

  1. Djeca uče kroz igru i uče regulirati odnose među sobom, no treba li im uvijek prepustiti da sami rješavaju određene probleme?

Psihologinja Nikolina: Način rješavanja sukoba djeca ne uče samo neposredno, već i posredno gledajući roditelje, braću i sestre, crtiće, drugu djecu u vrtiću itd. Način rješavanja sukoba koji djeca preuzmu je onaj koji oni smatraju najboljim i najprihvatljivijim za sebe. Teško je generalizirati, no, djeci bi roditelji trebali što više davati povjerenje da su sami sposobni riješiti svoje sukobe, uz minimalne intervencije i vođenje djeteta kroz rješavanje sukoba, nikako ulaženjem u sukob između dvoje djece. Vođenje djeteta kroz situaciju sukoba bi značilo npr. da roditelj svome djetetu kaže kako bi on/ona riješio/la sukob, da jasno kaže što želi pa čak i da je u redu da se više s tim djetetom ne druži. Na taj način dijete uči kako se rješavaju sukobi. Kada se roditelj umiješa u sukob onda dijete uči da će uvijek biti netko tu tko će ga štititi i da nije sposoban sam se za sebe izboriti.

loše drustvo u vrticu

  1. U društvu se obično nađe djece različite dobi. Najmlađi obično tu moraju raditi više kompromisa. Koliko je to dobro za najmlađe dijete?

Psihologinja Sunčana: U životu se ne družimo samo sa svojim vršnjacima, već s ljudima različite dobi. Naprosto je to tako! Ne radimo kompromise vezano uz dob, već radimo kompromise ovisno o tome što želimo postići i koliko nam je nešto važno. Ponekad najmlađi rade kompromise, a ponekad stariji, no priča je u suštini ista. Nekad smo u životu uspjeli navesti vodu na svoj mlin, a nekad nismo. Baš to kada nismo, je situacija za učenje.

  1. Što ako se u takvom društvu nađe dijete koje svoj ostaloj djeci nameće svoje ideje i upravlja njima? Treba li dijete maknuti iz takvog društva?

Psihologinja Nikolina: Važno je u razgovoru s djetetom vidjeti kako se ono osjeća u tom društvu i podržati ga da pokuša postaviti svoje granice, ako dijete to želi. Naravno, i naučiti ga kako. Jedna od metoda je uvježbavanje više raznih scenarija u razgovoru s roditeljima. Također, u redu je da roditelj izrazi svoje mišljenje, zabrinutost i slično. No, dijete ne treba "spašavati" od druge djece. Treba ih naučiti kako postavljati svoje granice i ne dozvoljavati bilo kakve oblike nasilja u svojoj okolini. Neke od smjernica su da uvijek kaže starijima što se događa, da kaže roditeljima i da izrazi svoj stav o tome. Djeca koja su na bilo koji način nasilna prema drugoj djeci također trebaju smjernice i pomoć. Rješenje nikada nije odmicanje, već suočavanje sa situacijom, po potrebi uključivanje određenih stručnjaka i otvorena komunikacija o problemu.

Razgovarala: Ivona Šatrak
Sugovornice: Nikolina Essert, magistra psihologije, psihoterapeutkinja i supervizorica Realitetne psihoterapije s višegodišnjim iskustvom u radu s roditeljima djece rane i predškolske dobi i Sunčana Rokvić psihologinja, u edukaciji za Gestalt psihoterapeutkinju (apsolventica) s višegodišnjim iskustvom u radu s roditeljima i djecom od predškolske dobi na dalje, sugovornice su voditeljice centra Tobolac - centar za autentično roditeljstvo, https://tobolac.com/.

Naše sugovornice ujedno su i voditeljice Radionice za roditelje 'Pomaknimo se od odgoja do odnosa' koja će se održati 5. listopada u Zagrebu. Na ovu radionicu pozvani su svi koji žele poboljšati svoje roditeljske vještine, osjećati se bolje u roditeljskoj ulozi i naučiti zašto ne treba naglasak stavljati na odgoj, već se više posvetiti izgradnji odnosa s djetetom. Više o radionici pročitajte OVDJE

Preporučujemo

Tagovi:

Pročitajte i:

djeca i mobiteli

Psiholog upozorava: mnogi roditelji propuste naučiti djecu ovu važnu vještinu

Naš moderni svijet prepun je odvraćanja pozornosti. Na svakom koraku vreba mobitel, tablet ili televizor…

kako lakse pospremati igracke

Ovaj trik za skupljanje razbacanih igračaka vrijedi znati!

Problem s razbacanim igračkama roditeljima je i predobro poznat. Na kraju svakog dana stan je…

Pomozite djetetu da stekne osnovne higijenske navike

Koje bi higijenske navike dijete predškolskog uzrasta trebalo usvojiti i kako mu pomoći u tome,…

Poučna priča iz života: Boks u bratskom ringu

Katkad ne znamo što se krije iza dječjih provokacija i bratskih svađa jer djeca ne…