Dijete je kasno progovorilo? Možda ima Einsteinov sindrom!

Vrijeme u kojem živimo je ubrzano tako da se pretpostavlja da dijete i progovori prije nego su norme, tj. kronološka dob. Kada se dogodi da dijete ne progovori u terminu svoje kronološke dobi, često dolazi do panike, no to nije uvijek potrebno. Moguće je da je vaše dijete iznimno inteligentno te da ima “Einsteinov sindrom”

Sam Albert Einstein, po kojem je sindrom dobio naziv, progovorio je kasnije od uobičajenog, a svi znamo tko je on bio…
Einsteinov sindrom (ES) može se prepoznati već u najranijoj dobi djeteta, a liječnici koji su upoznati s tim mogu već kod novorođenčeta prepoznati ima li ga dijete. Tada ste u "šoku", ali pozitivnom, jer vas liječnik "priprema" na nešto što vas čeka, a to je da do treće godine vaše dijete čita, a dobi od 6-7 godina čita na razini osnovnoškolarca višeg razreda. Djeca s ovim sidromom mogu se usavršiti u različitim stranim jezicima do svoje 6 godine, razviti fenomenalan i vrlo bogat vokabular, te završiti srednju školu do 10-11 godine, a fakultet do 15 godine. Sada vidite koji je kronološki raspon prosječne djece od djece s ES. Potrebno je znati da djeca s ES imaju izrazito razvijene svoje fizičke aktivnosti, te da se među mnogim Olimpijcima "skrivaju" osobe s ES-om.

Kako se odnositi s djecom koja imaju Einsteinov sindrom?

Ako imate dijete s ES-om, morate ga stalno "zanimati" s nečime, uključivati u mnoge aktivnosti, učiti ga slova od dobi kada za tim pokaže interes, raditi na vještini čitanja, puno razgovarati s njim o situacijama, događajima, te očekivati od djeteta da vas razumije. Budući da su izrazito dobri glazbenici, okružite ga klasičnom glazbom.
To je dijete s kojim možete svuda ići, mnogo putovati, jer ono u tome uživa. Morate mu puno govoriti o mjestima gdje boravi, pričati o svijetu u kojem živimo.
Mnogi roditelji se iznenade u dobi od 5-6 godina koliko je njihovo dijete inteligentno, te tada dijete najviše pokazuje svoju jaku stranu. Zapamtite, to su djeca s izrazito vještim vokabularom, izvrstan čitač u dobi od 5 godina (hiperleksija), "dobro uho" za glazbu, iznimno dobra koordinacija u prostoru i vremenu, a cijela podloga je još u tome jer vaše dijete osjeti da ono to može i iz vaših očekivanja.

Hiperleksija… mit ili stvarnost?

Hiperleksija je poremećaj koji se očituje djetetovom prijevremenom sposobnošću čitanja i sposobnošću pamćenja, ali i značajnim poteškoćama u razumijevanju i korištenju verbalnog jezika te značajnim problemima tijekom socijalnih interakcija. Iako hiperleksija znači da dijete ima sposobnost čitati puno ranije nego što se to od njega očekuje te ima izvrsne vještine pamćenja – većina hiperleksične djece ne može razumjeti značenje riječi te kasne s razvijanjem govornih i socijalnih vještina. Mnoga hiperleksična djeca imaju veliku opsesiju sa slovima i brojevima.

Razlikujemo tri tipa hiperleksije:

Tip 1: Radi se o iznimno bistroj djeci koja počinju čitati jako rano sama od sebe. Međutim, kada ih se procjenjuje, ona nisu kategorizirana kao darovita, već djeca s određenom dijagnozom. U svojim vrtićkim i predškolskim godinama već čitaju na razini prvog i drugog razreda osnovne škole.
Tip 2: To su djeca koja imaju nevjerojatne vještine pamćenja i čitanja, ali isto tako imaju govorne, socijalne i bihevioralne vještine karakteristične za djecu s autističnim spektrom. Znači, njihova hiperleksija je zapravo sposobnost da izvrsno obavljaju jedan zadatak no ne i druge, koji im se zadaju. Djeca s hiperleksijom također mogu biti izložena drugim stanjima, poput disfunkcije integracije, poremećaja pažnje i hiperaktivnosti, razvojne dispraksije, opsesivno kompulzivnog poremećaja ili depresije.
Tip 3: Uključuje djecu s nevjerojatnim vještinama pamćenja i rane sposobnosti čitanja, a ponekad i s naprednim sposobnostima u drugim područjima. Iako djeca mogu imati ponašanje slično autističnom, zapravo nemaju autizam i društvena su i bliska s članovima obitelji, ali distancirana s vršnjacima.

Kako prepoznati simptome hiperleksije?

  • kroz ranu sposobnost čitanja u usporedbi s vršnjacima
  • kroz poteškoće u razumijevanju i upotrebljavanju verbalnog jezika
  • kroz poteškoće u procesuiranju verbalnog govora
  • kroz poteškoće u odgovaranju na pitanja (tko, što, gdje, kada, zašto)
  • kroz snažne vještine pamćenja
  • kroz shvaćanje učenja napamet
  • kroz konkretno razmišljanje
  • kroz vizualno učenje
  • kroz izazove kada su u pitanju promjene u rutinama
  • kroz poteškoće sa socijalnim vještinama

Zašto Einsteinov sindrom?

Vrlo jednostavno, jer je i sam Albert Einstein kasnio u progovaranju, ali je bio iznimno bistro dijete. Mnogi fizičari su u toj grupaciji (Edward Teller, Richard Feynman) kao i glazbenici (Arthur Rubinstein i Clara Schumann). Prije nego što je profesor Thomas Sowell prepoznao i dao ime Einsteinov sindrom, mnoga su djeca bila etiketirana kao djeca s razvojnim poteškoćama s implikacijama na govor.

Rađene su mnoge studije (Thomas Sowell of Stanford University (1997)) te je pronađeno da djeca s ES-om razvojno mnogo kasnije progovore, ali ispoljavaju iznimne talente. U studijama su bila obuhvaćena djeca između dobi od 3 i 3,6 god i tada još nisu imala svoju "prvu riječ" tj. progovaranje, što je iznimno kasno. Sjetimo se, prva riječ sa značenjem dolazi u rasponu od 6 -12 mjeseci djetetove kronološke dobi.

U studijama koje je Sowell proveo u 87-89% djece su bila muška djeca s izrazito razvijenim analitičkim sposobnostima, dobrom koordinacijom u slaganju slagalica, izuzetno dobroj memoriji. Mnogi roditelji ne mogu doći k sebi, te opisuju svoje dijete kao "nevjerojatno da je istinit/a".

A što je s genetikom?

Naravno da postoji u obitelji djece s ES-om i prethodnici te da postoji vjerojatnost da su i oni imali taj sindrom. Zanimanja koja su najčešća u toj populaciji su: inženjeri, znanstvenici, matematičari, glazbenici.

Što se tiče karakteristika djece s ES-om, to mogu biti s jedne strane temperamentna djeca, a s druge strane izrazito sramežljiva djeca, tu nema pravila.
Još jedna stvar, nimalo nevažna. Iako vaše dijete posjeduje iznimnu inteligenciju, visoko razvijene analitičke sposobnosti, ono kasni i u učenju odlaska na toalet, no nemojte se zabrinuti doći će i to s vremena na vrijeme.

Vrlo je važno da se od najranije dobi prepoznaju kod vašeg djeteta izrazite sposobnosti, te da se na adekvatan način mogu razvijati i time pomoći djetetu da je posebno, ali ne po tome jer je kasnije progovorilo, nego po svojim visoko razvijenim sposobnostima i mogućnostima.

Tekst: Mr. sc. Nataša Šunić Vargec, potpredsjednica za projekte u Preventivno edukacijsko-rehabilitacijskom centru za očuvanje i promicanje zdravlja NEOLA; Logopedska ordinacija “LOGOPED“, Terapija glasa i govora, Belostenčeva 3, ZagrebE-mail: logoped9@gmail.com
Foto: Profimedia

Preporučujemo

Tagovi: , , , , , , , ,

Vezano uz temu

Stručni suradnici u obrazovanju - tko je tko?

Ljeto se bliži kraju, što znači da uskoro…

Otežava li moderna tehnologija razvoj govora i jezika kod djece?

U današnje vrijeme svako dijete bilo koje kronološke…

Brzopletost i govor - kako pomoći nemirnoj (i često zaboravnoj) djeci?

Kao i mucanje, brzopletost je poremećaj fluentnosti (tečnosti…

Pročitajte i:

Nešto potpuno jedinstveno u svijetu: hrvatska aplikacija Pričalica

Ako ste dosad vi bili jedina "audio-aplikacija" svojoj djeci prije spavanja, stiže pomoć, i to…

10 najvećih dječjih strahova

Strahovi su neizbježan dio života. Često su povezani s fazama u razvoju svakog djeteta. Što…

Stariji brat utječe negativno na razvoj govora mlađeg djeteta?

Logično je ako mislite da će dijete koje ima starijeg brata ili sestru odrasti u…

Dijete zadržava stolicu! Zašto?

Sve se češće susrećem s pitanjima roditelja o vršenju nužde kod djece, zašto dijete ne…