Pročitajte odgovore stručnjaka Telefončića na pitanja o nužnosti cijepljenja protiv krpelja i masturbaciji kod male djece


VAŠA PITANJA I ODGOVORI STRUČNJAKA TELEFONČIĆA



PITANJE: Imam dijete staro tri godine koje jako puno boravi u prirodi, a kako je sezona krpelja, zanima me je li ga potrebno cijepiti i mogu li ga drukčije zaštititi. Osim toga, kako reagirati kad dođe do uboda.



ODGOVARA: Marija Vuković, prvostupnica sestrinstva


Krpelji su rasprostranjeni vrlo široko – u šumama, na poljima, u vrtovima, okućnicama. Najviše se javljaju u proljeće i rano ljeto, njihova brojnost varira, a pogoduje im blaga zima. Smještaju se u grmove i nisko raslinje te se neopazice oštrim rilcem uhvate za kožu toplokrvnog bića (čovjeka ili životinje) koje onuda prođe i sišu mu krv.



Jedan je mali dio krpelja zaražen, pa kod ljudi može uzrokovati virusni krpeljni meningoencefalitis (virusnu upalu mozga i ovojnica) ili infekciju uzrokovanu bakterijom, koja je nešto rjeđa.



Simptomi bolesti javljaju se između 7 i 14 dana nakon ugriza, a uključuju jake glavobolje, visoku temperaturu, bolove u vratu, osjetljivost na svjetlo, mučninu.



Najbolja zaštita kod osoba koje su izložene krpeljima jest cijepljenje. Cjepivo spada u mrtva cjepiva, što znači da ne može prouzročiti komplikacije, a potiče stvaranje zaštite. Vrlo je učinkovito, a mogu se cijepiti djeca nakon prve godine života.



Preporučuje se početi cijepiti u zimskim ili ranim proljetnim mjesecima. Cijepi se u tri doze: prve dvije daju se u razmaku od mjesec dana, a treća se daje nakon 5-12 mjeseci. Tada je zaštita vrlo visoka (99%). Docijepiti je potrebno tri godine nakon posljednje doze.



Odjeća bi trebala biti svijetle boje, kako bi se krpelj lakše uočio te od glatke tkanine za koju se ne može prihvatiti. Tijelo bi trebalo biti pokriveno (dugi rukavi, duge hlače, čarape).



Kretati se treba glavnim stazama i izbjegavati hodanje po visokoj travi ili grmlju. Nakon povratka iz prirode treba pažljivo pregledati cijelo tijelo, posebno pregibe te vlasište. Skinutu odjeću ne odijevati ponovno dok se ne opere.



Kad dođe do ugriza krpelja, važno ga je odstraniti unutar šest sati jer mu je toliko potrebno da prenese zarazu. Skidanje bi bilo dobro prepustiti liječniku, ali ako to nije moguće, učinite to sami pincetom ravnih rubova koja mora biti dezinficirana. Krpelja obuhvatite što bliže glavici i laganim pokretima izvlačite. Nemojte ga okretati, stiskati, gnječiti ili naglo povlačiti.



Ako ga prije vađenja želite omamiti, to možete napraviti vatom natopljenom u alkohol, koju na mjestu uboda držite oko pet minuta.


Nakon izvlačenja temeljito dezinficirajte mjesto uboda medicinskim alkoholom. Ako ga niste uspjeli izvaditi u cijelosti, obvezno posjetite liječnika.







PITANJE:Moja kći ima četiri godine i u posljednje vrijeme primjećujem da se često trlja o rukohvat dvosjeda. Kako da se postavim prema njezinom masturbiranju?



ODGOVARA: Mirna Petretić, prof. psihologije


Tijekom prve tri godine djeca istražuju svoje tijelo i tada se javljaju prve masturbacije. Između treće i sedme godine kod djece se povećava interes za vlastitu spolnost. U četvrtoj i petoj godini života seksualnost postaje socijalna. Djeca počinju masturbirati iz više razloga. Prvi je ugoda: istražujući tijelo nauče što izaziva ugodu i s tim ponašanjima nastave. Neki antibiotici izazivaju simptome infekcija genitourinarnog trakta (peckanje, svrbež) koje dijete onda pokušava ublažiti trljanjem te tako otkrije ugodu. Drugi je razlog opuštanje. Nauče da se diranjem mogu opustiti i utješiti te stoga često masturbiraju prije spavanja ili kada su pod stresom. Treći je dosada, npr. dok gledaju televiziju.



Nemoguće je ukinuti ili izbjeći masturbiranje, ono je dio normalnog razvoja. Prihvatite činjenicu da je naučila novo ponašanje u kojem uživa. Prema tome, razuman vam je cilj “kontrolirati” kada masturbira. Nemojte u potpunosti ignorirati masturbiranje jer joj time možete poslati poruku da je u redu dirati se bilo kada, bilo gdje i pred bilo kim. Umjesto toga, učite je privatnosti. Masturbacija može uzrokovati emocionalnu štetu ako odrasli reagiraju izrazito negativno i označe je kao zločesto ili prljavo ponašanje.



Evo nekoliko naputaka što (ne) činiti kada uočite da kći masturbira: mirno reagirajte bez vikanja, nemojte se zgražati – razvoj seksualnosti dio je odrastanja, nemojte je posramljivati ili fizički prekidati, nego je naučite da odgodi masturbaciju za prikladniji trenutak. Npr. ako ste u javnosti ili imate goste, pošaljite je u njezinu sobu ili joj recite da se može dirati kada bude sama, ignorirajte masturbiranje prije spavanja jer je to čest način samoumirivanja. Pokušajte tada ne provjeravati što radi, dajte joj jasne upute: neka se dira dok je sama, bez prisutnosti druge djece ili odraslih, u svojoj sobi ili kupaonici. Tako će učiti o privatnosti. Recite joj da se dira isključivo opranim rukama i da ništa ne gura u rodnicu. Ovo je dobra prilika za razgovor o dobrim i lošim dodirima. Recite kćeri da je njezino tijelo samo njezino i da ima pravo na privatnost. Nitko je ne smije dirati ako ona to ne želi i ako joj se ne sviđa. Ako je ikad itko bude dirao na način da se osjeća čudno ili loše, treba reći toj osobi da prestane i odmah reći vama. Učenje o seksualnosti ne treba biti sadržano u jednom razgovoru u pubertetu. Na pitanja treba odgovarati onda kada se pojavljuju, kako bi djetetova znatiželja bila zadovoljena u pravo vrijeme.




O Telefončiću:



  • Telefončić je telefonsko savjetovalište u kojem roditelji i svi drugi koji skrbe o najmlađima mogu dobiti stručan savjet.



  • Na Telefončić se javljaju stručnjaci.



  • Pozivom na Telefončić plaćate uobičajenu cijenu poziva prema fiksnoj mreži koja je određena cjenikom (tarifom) operatera čijim se uslugama koristite.



  • UNICEF je u suradnji s Gradom Zagrebom te resornim ministarstvima pokrenuo Telefončić zahvaljujući donacijama građana i tvrtki akciji Prve 3 su najvažnije!



Dragi roditelji, bake, djedovi - Telefončićje tu zbog vas i vaših najmlađih.


Nazovite svaki dan od 7 do 22 sata s povjerenjem na:



01 48 50 555







Tekst: Telefončić, Unicef


Foto: Thinkstock