Brojalice

Živjele su u prošlosti, ali žive i danas u vrtićima, školama, na rođendanima, u igri na dvorištu… brojalice su neuništive

Brojalica je kratka pjesma koja se recitira u jednom tonu. Pokret rukom označuje mjeru, a govor tekst. Ona je i mala ritmična cjelina jer do izražaja dolazi ritam i melodičnost ili šala. Mogu biti vrlo vesele, a djeca vole humor, neočekivane situacije, obrate i vedrinu.

Brojalicom djeca u igri određuju tko će loviti, žmiriti, bacati loptu, tko će započeti igru, nešto smisliti, pokazati i odgovoriti. Brojalica pomaže u igri, neprimjetno upravlja igrom. Javlja se u svim kulturama svijeta, u svim krajevima naše zemlje. Neke se brojalice prenose iz jednog naroda u drugi, iz naraštaja u naraštaj.

Živjele su u prošlosti, ali žive i danas u vrtićima, školama, na rođendanima, u igri na dvorištu… Brojalica je pristupačna djeci jer se lako pamti, ima ritam, melodična je. Predškolskoj i mlađoj školskoj djeci prihvatljiva je jer iskazuje elementarnost, kratkoću i jednostavnost. Odlikuje se lakoćom izgovora slogova, kratkim slogovima često sastavljenim od jednog samoglasnika i dva suglasnika.

Vrijednost brojalice u odgojno-obrazovnom radu s predškolskom djecom posebno se vidi u:

  • govornom razvitku,
  • razvitku spoznajnih sposobnosti,
  • razvitku govorne kreativnosti,
  • razvitku pokreta i ritma.

Brojalice su važne za razvitak govora, verbalnu komunikaciju. Potiču na govornu aktivnost, oslobađaju dječji govor, motiviraju djecu da govore slobodno, bogate dječji rječnik, pridonose pravilnom izgovoru pojedinih glasova (č, ć, d, đ, dž, r, š), smanjuju govorne smetnje, izgrađuju dikciju, naglasak, intonaciju. Obogaćuju dječju spoznaju, motiviraju djecu na kreativne govorne igre prema vlastitom interesu.

U razvitku spoznajnih sposobnosti osobito pridonose pamćenju jer tekst brojalice treba upamtiti. Razvija se slušna percepcija, pozitivne emocije, smisao za lijepo, budi se interes za tu vrstu govorne komunikacije i igre riječima.

Za djecu je brojalica jak poticaj govorne kreativnosti. Izmišljaju se novi tekstovi, nadograđuje se stari poznati tekst, izmišlja šaljivi tekst, djelomice ili potpuno. U izmišljanju brojalica poticaj može biti neposredna stvarnost, konkretni predmeti, aplikacije i slike, tekst i slikovnice, lutke, instrumenti, pjesme i drugo. Svaka sredina u danom trenutku može inspirativno djelovati na dijete. Primjerice, brojalicu “Jedan, dva, tri, to mi reci ti” djeca su dopunila ovako:

Jedan, dva, tri,

to mi donesi ti.

Jedan, dva tri,

to pospremi ti.

Jedan, dva, tri,

vani si ti!

Jedan, dva, tri,

kiki, riki, ki.

Jedan, dva, tri,

što znam ja,

ne znaš ti.

Jedan, dva tri,

sada loviš ti.

Jedan, dva, tri,

igramo se svi,

četiri, pet, šest,

igra se cijeli svijet!

Jedan, dva, tri,

moj prijatelj

to si ti.

Jedan, dva, tri,

razbježite se svi!

Mijau, mijau,

jedan, dva, tri,

iz igre bi mogao,

izaći ti!

Brojalice razvijaju ritam i pokret

Ritam se može demonstrirati pokretom: prstima, šakom, rukama, nogama ili tijelom. Izgovor brojalice uz pokret može se dopuniti pljeskanjem, njihanjem, mahanjem ruku, poskakivanjem, kretanjem u jednom smjeru, u dvije kolone, isprepleteno i slično. Mogu se upotrijebiti razni instrumenti: udaraljke, zvečke, bubnjevi, triangli. Ritam se može izraziti pucketanjem prstima, tapšanjem po ramenu, koljenima.

U brojalici kod završne riječi može se čučnuti, razbježati, poskočiti, gegati, okretati ili dodirivati određeni predmet. Ritmom se razvijaju kinestetička osjetljivost, sluh i motorika. Maštovit odgojitelj može brojalicu iskoristiti za stvaranje raspoloženja, kao uvod u određenu aktivnost, u organiziranom radu ili slobodnim aktivnostima. Ona može biti poticaj za likovnu aktivnost, modeliranje, glazbeno i scensko izražavanje.

Brojalicu možemo naučiti brzo: individualno, grupno ili zborno u sva godišnja doba i na svim mjestima, ovisno o situaciji, sadržaju, prigodi i prostoru. Razne varijante metodičkog postupka omogućuju lako i jednostavno usvajanje brojalica.

Brojalice razlikujemo prema duljini, melodičnosti, ritmu, prigodnosti, raspoloženju i prostoru. Slijedi nekoliko primjera poznatih brojalica.

S verbalnim smislom riječi ili racionalne brojalice:

Iš’o medo u dućan,

nije rek’o: “Dobar dan!”

Idi medo van

nisi rek’o: “Dobar dan!”

S neverbalnim smislom – iracionalne:

Engele, bengele,

baku ći

čići, mići, čomborići,

čika, čoka, na tri žboka,

bija baja buf!

Pjesmice kojima je struktura slična brojalicama:

Igrali se miši

na proljetnoj kiši.

Odjednom se mali

nekud razbježali.

Jer u igri – jao

netko reče: “Mrnjao“!

Miroslav Kovačević

Djeca izmišljaju brojalice

Djeca počnu izmišljati brojalice onda kada već znaju određeni broj brojalica. Često počinju s nadogradnjom neke poznate, a onda stvaraju nove, svoje brojalice u skladu s vremenom u kojem žive i okolinom u kojoj se nalaze. Treba voditi računa o individualnim razlikama i mogućnostima djece. Postoje razlike u psihofizičkim i psihomotornim sposobnostima (koordinacija pokreta i govora, spretnost, brzina), kao i razlike u senzornim sposobnostima (slušne, vizualne), mentalnim (pamćenje, mišljenje, percepcija, govor, pažnja) te u razvitku emocija i motivaciji.

Netko će brojalicu usvajati teško, a netko s lakoćom. Ima djece koja će novo znanje odmah primijeniti u igri, kao i one koja će to učiniti mnogo kasnije. Kad im se neka brojalica sviđa ili kad nešto zavole, djeca traže da im se to često ponavlja.

Evo nekoliko brojalica koje se lako pamte i često uče najmlađi.

Jedan, dva, tri,

što znam ja, ne znaš ti.

Jedan, dva, tri,

moj prijatelj si ti.

En den dore,

duboko je more,

a u moru kit

rodio se Split.

Jedna vrana gakala,

i u polju skakala,

uto dođe crni kos,

i odgrize vrani nos.

Boc boc iglicama,

ne diraj ga ručicama,

bode bode jež,

bit će suza, bjež.

Mijau, mijau, mačka,

ciju, ciju, miš.

Mijau, mijau,

ciju, ciju,

nestao je miš.

Iš’o medo u šumicu,

izgubio papučicu,

kakove je boje,

to mi reci ti,

ako znadeš brojiti (do tri)

Patka patku pojela,

pa se nije najela,

uto ide crni jež,

pa joj veli: “BJEŽ!”

Okoš bokoš, pita kokoš

Kol’ko, kume, tebi treba jaja?

Okoš bokoš, skoči kokoš

pita Baja, kol’ko tebi treba jaja?

En ten tini

sava raka tini

sava raka tika taka

bija baja buf

iz lavora voda pljus.

Din dan don

pilot vozi avion

do pilota sjedim ja

iza mene druga dva

ovaj putnik ide van.

Ide maca oko tebe,

pazi da te ne ogrebe.

Čuvaj, mijo, rep,

da ne budeš slijep.

Jedan, dva, tri, četiri, pet,

šest, sedam, osam, devet, deset,

tko se nije skrio,

magarac je bio.

Tekst: Sanja Pavić, DV Cekin, Slavonski Brod

Foto: Thinkstock

Preporučujemo

Pročitajte i:

sto napraviti kad se dijete izgubi

Izgubili ste dijete iz vida? Ovako se trebate vi i dijete ponašati!

Često je dovoljno samo okrenuti pogled u drugu stranu i vaše dijete je nestalo u…

maleno dijete

Je li moje dijete premaleno? Saznajte činjenice o rastu djece koje vrijedi znati!

Provjerite prati li vaše dijete svoju krivulju rasta ili koliko njegov rast odstupa od očekivanoga.…

Što ako je dijete ipak vidjelo horor scenu i uplašeno je?

U kinima se upravo prikazuje nasilan film "Joker" o kojem je naša suradnica Iva Brčić…

djeca i mobiteli

Psiholog upozorava: mnogi roditelji propuste naučiti djecu ovu važnu vještinu

Naš moderni svijet prepun je odvraćanja pozornosti. Na svakom koraku vreba mobitel, tablet ili televizor…