Evo nam trajnih zubića

Prvi trajni zubi pojavljuju se između pete i sedme godine, a najprije niču prvi trajni kutnjaci, tzv. šestice

Ljudska vrsta ima dvije vrste zuba, mliječne i trajne. Mliječne zube zamijenit će trajni nasljednici, koji se bojom, oblikom i veličinom razlikuju od prethodnika. Mliječni su zubi bijeli, a trajni žućkasti. Veći su i izraženijih morfoloških obilježja, pa tako trajni sjekutići imaju nazubljene bridove poput pilice, a trajni kutnjaci izraženije kvržice i jamice od mliječnih kutnjaka. Mliječni zubi međusobno su razmaknuti, dok su trajni veći i širi, pa se ti razmaci gube. Potpuna trajna denticija sastoji se od 32 zuba. U svakoj se čeljusti nalaze četiri sjekutića, dva očnjaka, četiri pretkutnjaka i šest kutnjaka.

Prvi trajni zubi pojavljuju se između 5. i 7. godine. U obje čeljusti najprije niču prvi trajni kutnjaci, tzv. šestice. Oni nemaju prethodnika u mliječnoj denticiji. Često roditelji previde da je izniknuo prvi trajni zub, pa zbog nedovoljne higijene i neadekvatne brige on bude zahvaćen karijesom. Iako su svi zubi važni, možemo reći da je to najvažniji zub u ustima čovjeka. On određuje smještaj svih ostalih zuba u zubnom nizu te visinu između gornje i donje čeljusti, stoga trpi najjače opterećenje prilikom žvakanja. Otprilike u isto vrijeme ispadaju donji mliječni sjekutići i zamjenjuju ih trajni. Kako trajni nasljednik putuje kroz kost prema usnoj šupljini, tako potiče resorpciju korijena mliječnog zuba, koji se zatim počne klimati i na kraju ispada. Drugi trajni kutnjak, “sedmica”, niče oko dvanaeste godine. Često treći kutnjak, “osmica” ili “umnjak”, uopće ne iznikne jer ne postoji njegov zametak u čeljusti ili je nepovoljno smješten unutar alveolarne kosti.

Oralna higijena
Neposredno nakon nicanja mladi trajni zubi osjetljiviji su na djelovanje kiselina koje izazivaju karijes jer im caklina nije u potpunosti očvrsnula. Tada je osobito važna dobra oralna higijena! Jamice, usjeci i brazde između kvržica na griznoj plohi kutnjaka i pretkutnjaka tvore fisurni sustav koji se razlikuje od osobe do osobe. Oblik i dubina fisura utječu na rizik od pojave karijesa. Osobito duboke i ljevkaste fisure pogoduju nastanku karijesa. Hrana koja zaostane u njima ne može se iščetkati četkicom. U dubini fisura plak je zaštićen od mehaničkog čišćenja, pa se stvaraju idealni uvjeti za razmnožavanje bakterija i razvoj karijesa. Oko 80% karijesa počinje upravo u području fisura.

I u stomatologiji vrijedi stara narodna poslovica: “Bolje spriječiti, nego liječiti!”

Osim oralne higijene koju provodimo kod kuće, postoje i preventivni zahvati koje provodi stomatolog u ordinaciji.

Pečaćenje fisura

Jedan je od tih zahvata preventivno pečaćenje fisura, kojim se mladi trajni zubi štite od karijesa. To je ujedno jedan od najčešćih postupaka u dječjoj stomatologiji. Potpuno je neinvazivan i bezbolan te je stoga osobito prihvatljiv. Pečaćenje fisura vrlo je jednostavno. Ne zahtijeva uklanjanje tvrdoga zubnog tkiva, tzv. bušenje, ili anesteziju. Zub se prvo očisti rotirajućom četkicom i pastom kako bi se uklonile sve naslage s njegove površine. Slijedi kemijska priprema površine cakline pomoću posebne tekućine ili gela, koji imaju blago kiselkast okus, poput limuna. Nakon što kiselina odstoji na zubu tridesetak sekundi, zub se dobro ispere vodom i pažljivo posuši. Na griznu plohu nanosi se pečatna smola, koja se zbog svoje konzistencije lako razlijeva i prodire u duboke jamice i brazde. Smola se na kraju stvrdnjava plavim svjetlom polimerizacijske lampe. Boja je pečata slična boji zuba i estetski je prihvatljiva. Odmah nakon pečaćenja pacijent može jesti i piti.

Pečaćenjem fisura sprečavamo nastanak karijesa, pa se pečat izrađuje isključivo na zdravim zubima, osobito onima dubokih fisura. Obično se pečate prvi i drugi trajni kutnjaci, ali mogu se pečatiti i pretkutnjaci i mliječni kutnjaci ako za to postoji potreba. Da bi se izradio pečatni ispun, moraju biti zadovoljeni određeni preduvjeti. Zub koji se pečati mora u potpunosti izniknuti, odnosno grizna ploha ne smije biti prekrivena sluznicom i stomatolog mora osigurati suho radno polje, što znači da dijete mora biti dovoljno kooperativno. Dob u kojoj su oba preduvjeta zadovoljena varira od djeteta do djeteta, ali obično se prvi kutnjaci pečate sa šest ili sedam godina. Pečatni ispun obično traje nekoliko godina, često i dulje. S vremenom se istroši zbog žvakanja. Treba ga redovito kontrolirati jer samo neoštećen pečat, cjelovitih rubova, pouzdano štiti od karijesa.

Napisala: Dea Jurić Perković, dr. med. dent., Split

Foto: Thinkstock

Ovdje pogledajte slikovni prikaz kojim redoslijedom rastu zubići kod djece!

Četiri vijesnika novog zubića!

Pravilna njega prvih prvih zubića!

Preporučujemo

Pročitajte i:

sto napraviti kad se dijete izgubi

Izgubili ste dijete iz vida? Ovako se trebate vi i dijete ponašati!

Često je dovoljno samo okrenuti pogled u drugu stranu i vaše dijete je nestalo u…

maleno dijete

Je li moje dijete premaleno? Saznajte činjenice o rastu djece koje vrijedi znati!

Provjerite prati li vaše dijete svoju krivulju rasta ili koliko njegov rast odstupa od očekivanoga.…

Što ako je dijete ipak vidjelo horor scenu i uplašeno je?

U kinima se upravo prikazuje nasilan film "Joker" o kojem je naša suradnica Iva Brčić…

djeca i mobiteli

Psiholog upozorava: mnogi roditelji propuste naučiti djecu ovu važnu vještinu

Naš moderni svijet prepun je odvraćanja pozornosti. Na svakom koraku vreba mobitel, tablet ili televizor…