Često se mogu čuti žalopojke da mladi ljudi premalo čitaju, da su zabavljeni modernim tehnologijama koje su brže i površnije pa im je čitanje postalo statično i nezanimljivo. Posljedica toga je siromašan vokabular i razne poteškoće s pisanjem vlastitih tekstova. No i sami popisi lektire – koja je najmasovnije obavezno čitanje – kao da idu protiv čitanja. Prije svega, fiksirani su i ostavljaju nedovoljno mjesta osobnim izborima nastavnika i/ili učenika. Obavezni naslovi učenicima su često prezahtjevni i teško se s njima mogu identificirati. Zato masovno prepisuju sažetke tih naslova s interneta, lažu da su im se svidjeli u dojmu o djelu – ukratko, odrađuju lektiru poput nužnog zla.
Užitak u čitanju u školi gotovo ne postoji, učenici vrlo rijetko sami biraju knjige koje bi čitali, a čak i kad bi to željeli, pitanje je bi li stigli od prenatrpanih školskih programa. Ako mladim ljudima ne pokažemo da je u čitanju moguće uživati, cjeloživotni čitatelji postat će samo ona manjina koja čita unatoč i usprkos užasima lektire.
Kako u tim uvjetima učenicima pomoći da samoinicijativno posegnu za knjigom i da bez teškoća savladaju čitanje s razumijevanjem? Koje su praktične metode kojima se u razredu može poticati čitanje? Koji su autori danas djeci prispodobivi i koje sami rado čitaju? Što bi se trebalo promijeniti s novim kurikulumom i koliko se na promjene mora još čekati?
O tome će govoriti profesorica hrvatskog jezika Jelena Popović u KIC-u 11. lipnja u 18 sati. Tribinu moderira književna teoretičarka Marija Ott Franolić.
Tekst: press
Foto: Profimedia
Zašto beba još nema kosu: Ćelavost beba ne mora značiti problem, ali kada se zabrinuti?
Tihi refluks kod beba: Kako prepoznati simptome i pomoći djetetu?
Mogu li majke upropastiti svoje sinove? Slavni psiholog Carl Jung otkrio fatalnu pogrešku u odgoju dječaka
3 česte greške koje otežavaju život roditeljima i djeci, tvrdi psihologinja
Kourtney Kardashian popila je svoje majčino mlijeko jer se osjećala bolesno: Je li to sigurno?