Arktički se permafrost topi mnogo brže od očekivanoga te pritom preoblikuje zemlju i otpušta ugljikove plinove koji bi mogli ubrzati klimatske promjene.

Neočekivano brzo urušavanje ledom bogatog permafrosta na Arktiku moglo bi svake godine “upumpati” milijarde dodatnih tona metana i ugljikova dioksida u atmosferu, što je prijetnja koju tek treba uračunati u klimatske modele.

Permafrost pokriva područje više nego dvostruko veće od Sjedinjenih Država, nastanjeno s upola manje ljudi nego New York, na nekim od najnepristupačnijih terena na svijetu. Jedan njegov dio posebno zabrinjava - onih otprilike 20 posto koji sadrže goleme naslage čvrstog leda.

Arktik je dio globalnog sustava hlađenja, a kako se količina morskog leda ubrzano smanjuje zbog rasta temperature, taj se sustav urušava. Istraživačima iz cijelog svijeta upravo je Grenland, odnosno postaja Sjever, savršeno mjesto za prikupljanje podataka s leda, iz mora i atmosfere te mjerenje promjena tijekom vremena, a znanstvenici se nadaju da će im ti podaci pomoći predvidjeti što planet očekuje u budućnosti.

Rujansko izdanju National Geographica donosi sve o tradiciji Inuita, odnosno višetjednim kampiranjima na kanadskom Arktiku na koje oni vode svoju djecu kako bi ih naučili lovačkim vještinama i kulturnim vrijednostima koje se prenose s koljena na koljeno već više od 5000 godina. Cilj takvih kampiranja jest da se osigura opstanak inuitske tradicije čak i ako nestane leda.

novi-broj-national-geographica-otkriva-opasnosti-koje-nam-prijete-zbog-ubrzanog-otapanja-leda-te-posljedice-koje-ce-ono-imati-na-klimatske-promjene

U novom broju National Geographica doznajte kako živi jedan od najprilagodljivijih predatora na Zemlji – arktički vuk. On živi samo na otocima kanadskog Arktika i duž obale Grenlanda, ali srodan je običnim vukovima koji se mogu naći na Stjenjaku, u većem dijelu Kanade i dijelovima Europe. Znanstvenici nisu sigurni koliko arktičkih vukova danas naseljava ta područja.

Tekst i foto: NGH, Katie Orlinsky (otvorna fotografija)