Na Konferenciji o ljudskim pravima u porodu u Istočnoj Europi oovorilo se o odličnoj inicijativi Rodilišta prijatelji majki i djece koju je pokrenuo FIGO 2014. Dr. Claudia Hanson, članica organizacije FIGO, rekla je kako je njhovo uvjerenje da svaka žena ima pravo biti tretirana s poštovanjem, zaštićena od nepotrebne i štetne prakse, te joj treba biti dostupna najkvalitetnija njega. Zatim se govorilo o deset kriterija za rodilišta prijatelje majki i djece od kojih neki uključuju: slobodno kretanje i položaj po izboru u porodu, privatnost, slobodan izbor pratnje u porodu, porod bez tjelesnog, verbalnog i emocionalnog nasilja, te porod bez praksa koje se upotrebljavaju rutinski a bez znanstvenih dokaza u njihovu korist. Jedna od dobrih vijesti je da će u nekoliko slijedećih mjeseci KB Rijeka i KB Sveti Duh pokrenuti program rodilišta prijatelji majki i djece.

Primalja Jane Stojanović govorila je o primjeru primaljskog modela iz Novog Zelanda, s regulativama za sve medicinske radnike koje uključuju poštivanje ljudskih prava, te o tome što se događa kada primalja prekrši ljudska prava. Žene na Novom Zelandu imaju pravo na besplatan primaljski i/ili medicinski model tijekom trudnoće, poroda i šest tjedana nakon poroda. Čak 85 posto žena u toj zemlji se odlučuje za taj model.

U Bjelorusiji primaljama zakonom zabranjeno sudjelovati na kućnim porodima

Kakva je situacija u drugim zemljama Istočne Europe? Mađarska ima jednu od najviših stopa carskog reza u Europi. Više od trećine žena koje su rađale 2012. godine, rodilo je pomoću carskog reza. Dvije ankete provedene između porodničara i trudnica dale su slične rezultate: da mogu birati, odabrali bi carski rez.

U Turskoj je slična situacija, u državnim bolnicama 50 posto žena rađa na carski rez, a taj postotak se penje na 70 u privatnim rodilištima. Razlog sve većem broju carskog reza je strah liječnika od tužbi nakon vaginalnih poroda. Primalje su tako stavljene u ulogu medicinskih sestara. U namjeri da poboljša postojeću situaciju turski predsjednik je izdao zakon koji zabranjuje elektivne carske rezove, a to je izazvalo različite reakcije u Turskoj.

Bjelorusija se nije mnogo pomakla prema boljem modelu porodništva još od pada Sovjetskog Saveza. Primaljama je zakonom zabranjeno sudjelovati na kućnim porodima.

kada-je-rijec-o-porodu-majka-treba-biti-glavna

U Slovačkoj je veliko istraživanje pokazalo šokantno sustavno kršenje svih prava koja su uključena u porod: kršenje prava na privatnost i intimu, apsolutno nerazumijevanje koncepta informiranog pristanka, nepružanje informacija, nehumani i ponižavajući tretmani (kao što je nalijeganje na trbuh i šivanje bez anestetika), psihičko i tjelesno nasilje, negativni stereotipi o ženama, ekstremna normalizacija kršenja prava i nepoznavanje međunarodno prihvaćenih standarda.

Na takvo sustavno kršenje ljudskih prava u porodu odgovorile su i majke diljem Istočne Europe. Tako je bugarska nevladina organizacija Rodilniza 2013. godine pokrenula kampanju Da li je prihvatljivo? ispitujući društveno i medicinsko stajalište o nasilju pri porodu. Vrlo brzo žene su odgovorile na kampanju pišući o svojim iskustvima nasilja pri porodu na Facebook stranici Rodilnize.

RODA je prekinula šutnju

Godine 2014. RODA je, inspirirana bugarskim aktivistima, pokrenula kampanju Prekinimo šutnju. Odazvalo se pet stotina žena sa svojim lošim iskustvima s poroda. Pokret se proširio i na Srbiju te Bosnu i Hercegovinu s velikim uspjehom skidanja tabua s teme nasilja u porodu.

U Njemačkoj je Katharina Hartmann pokrenula kampanju The roses revolution, čija ideja je bila vrlo jednostavna. Majke su trebale ostaviti po jednu ružičastu ružu ispred vrata gdje se desilo nasilje pri porodu. Akcija je snažno odjeknula i žene su ovom simboličnom gestom skrenule pozornost na nasilje koje se događa.

Ova je konferencija obilovala stručnim sudionicima, zanimljivim statistikama te nažalost sličnim i poznatim pričama iz zemalja Istočne Europe. Na samome kraju primalja Mary Zwart odlično je sažela poantu održavanja konferencije Ljudska Prava u Porodu rekavši: „Majka je glavna!

kada-je-rijec-o-porodu-majka-treba-biti-glavna

Tekst i foto: Hrvatska udruga doula