Program će voditi Ida Prester, a sve počinje u 15 satitradicionalnom švedskom pauzom koju šveđani zovu FIKA, a koja uključuje kavu, švedske kolače i druženje.

Od 15.30 sati slijedi program za djecu stariju od tri godine koji će trajati do 17 sati. Djeca će se moći zabaviti na radionici izrade tradicionalnih vjenčića od cvijeća i radionici bojanja drvenih švedskih Dala konjića, jednog od najpoznatijih simbola Švedske. Radionice su besplatne, a detalji o prijavama mogu se pronaći na Facebook eventu „Švedski doček ljeta“.

docek-ljeta-u-maksimiru-na-svedski-nacin

Za mlađe posjetitelje, organizirana je i čitaonica dječjih priča švedskih autora kako bi mogli uživati u dogodovštinama Pipi Duge Čarape i drugih junaka. Bit će tu i igara koje se svakog Midsommara igraju diljem Švedske poput povlačenja konopa, skakanja u vrećama, te utrke s jajima. Program za najmlađe završava pjesmom i plesanjem tradicionalnih švedskih plesova oko zelenilom ukrašenog Midsommar stupa koji simbolizira plodnost i buđenje prirode.

docek-ljeta-u-maksimiru-na-svedski-nacin

Od 17 sati, sa školom trčanja „Trčaona“ organizrana je plogging trka, novi fitness trend koji potječe iz Švedske, a uključuje sakupljanje smeća u prirodi tijekom joggiranja. Sudjelovati mogu svi koji se prijave putem prijavnice na internetskoj stranici Trčanje.hr, a svi koji prikupe barem i malo otpada dobit će zahvalnicu za sudjelovanje kao mali znak pažnje. Rukavice i vreće za otpad dobit će svi sudionici na startu.

Večernji program počinje u 18 sati, a uključuje druženje na Midsommar pikniku uz švedsku glazbu i šaroliku ponudu lokalnih OPG-ova s Malog Placa koji će prodavati eko proizvode tijekom cijelog večernjeg eventa te projekciju filma „Mamma Mia! Here we go again“ koja kreće u 21 sat. Dio dekica i jastuka za piknik osigurat će organizatori, ali potičemo građane da svakako ponesu i svoje kako ih ne bi manjkalo.

Švedski Poslovni Klub (SBC) i veleposlanstvo Švedske okupljeni su oko zajedničkih vrijednosti važnih za švedskog društvo – održivi razvoj, društvena odgovornost, inovativnost te poštivanje i zaštita ljudskih prava. Upravo taj zajednički nazivnik omogućava švedskim kompanijama da lakše pronađu zajednički jezik i surađuju. U današnje doba briga za okoliš, život u skladu s prirodom i svijest o posljedicama vlastitih aktivnosti na okoliš izuzetno su bitni i zato vas pozivamo u prirodu da s nama proslavite jedan od najvećih švedskih praznika Midsommar.

O Midsommar

Midsommar je jedan od najvećih švedskih blagdana koji označava početak dugo priželjkivanog ljeta nakon mračnih i hladnih zimskih dana. Slavlje započinje ubiranjem raznovrsnog cvijeća od kojeg se izrađuju vijenci za glavu, te se polaže na veliki stup od zelenila i cvijeća (midsommarstång), koji simbolizira plodnost i buđenje prirode, a oko kojega se tijekom dana pleše i pjevaju tradicionalne pjesme.

Legenda kaže da oni koje traže ljubav trebaju tog dana ubrati kiticu od sedam različitih vrsta poljskog cvijeća te ju položiti ispod jastuka na večer Midsommara, a onda će im se u snu te noći pojaviti njihov idealni partner/ica.

Midsommar obilježava druženje uz puno smijeha, plesa, tradicionalne švedske hrane i glazbe. Tijekom dana slavi se umjerenije, s fokusom i na najmlađe, dok navečer kreće prava proslava kada se uz pjesmu i ples oko Midsommar stupa nazdravlja žestokim pićima.

Plogging – fitness kojim pomažete klimi

Plogging je novi fitness trend nastao u Švedskoj, koji se u kratko vrijeme proširio, a prema riječima idejnog začetnika ovog pokreta Erika Ahlströma, Antarktika je još jedino mjesto gdje se nije „ploggiralo“. Plogging je termin nastao spajanjem švedske riječi plocka upp, tj. „sakupljati“ (smeće), te riječi „jogging“ te zapravo savršeno opisuje koncept koji označava spoj trčanja i sakupljanja otpada koji se može pronaći usput. Ahlstöm je osmislio i počeo prakticirati koncept ploggiranja 2016. godine, te je time postao i njegov prvi ambasador, a pravu popularizaciju ovaj trend je doživio 2018. godine. Ljepota plogginga je da u tome da ne zahtjeva nikakvu posebnu opremu (osim rukavica i vreće, te dobre volje i brige za okoliš), što omogućava svakome da pruži svoj doprinos očuvanju čistog okoliša. S druge strane, ideja plogginga nije da „ploggeri“ sakupe sav otpad na koji naiđu, jer pri ploggiranju se ne smije zanemariti niti ideja joggiranja, te se stoga važno kontinuirano kretati. No, samo zaustavljanje i sagibanje kako bi se sakupio otpad daju ploggingu dodatni aspekt tjelovježbe kojeg pri klasičnom trčanju nema.

„Trčanje s ciljem“ – kako plogging naziva Ahlström, danas je važnije nego ikad prije, jer se svijet nalazi na prekretnici kada govorimo o očuvanju okoliša i preokretu negativnog utjecaja ljudi na okoliš....

Tekst i foto: press