Važnost cinka u trudnoći i u vrijeme dojenja

Cink je mineral koji je od svih elemenata u tragovima najviše uključen u složene biokemijske putove ljudskog metabolizma. Osim svoje višestruke biološke funkcije, široko je rasprostranjen i u ljudskom tkivu. Tijekom 60-tih godina prošloga stoljeća prvi je put evidentirana povezanost pojave patuljastog rasta i usporenog spolnog sazrijevanja s nedovoljnim unosom cinka. Od tada su provedene mnoge studije kako bi se utvrdila uloga cinka u ljudskom organizmu. Te su studije pokazale da cink ima važnu ulogu u djetetovu rastu i razvoju te pomaže u prevenciji i ublažavanju uobičajenih dječjih bolesti kao što su upala pluća i dijareja (proljev). Dojenčad, mala djeca, adolescenti, trudnice, dojilje, sportaši, stariji ljudi te vegetarijanci neke su od rizičnih skupina koje su podložne deficitu cinka

Biološka funkcija cinka u ljudskom organizmu

Fiziološke funkcije koje ovise o cinku su mnogobrojne. Više od 200 enzima u ljudskom tijelu ovisno je o cinku. Tako je cink važan kod pravilna funkcioniranja DNK i RNK, rasta i dioba stanica, sinteze proteina, rada mozga, vida, spolnog sazrijevanja i reprodukcije, mirisa, okusa te kod zacjeljivanja rana. Cink pripada koenzimskim faktorima koji su potrebni u metabolizmu esencijalnih masnih kiselina.

Cink je iznimno važan element za gotovo sve oblike imuniteta. Kada su vrijednosti cinka niske, smanjuje se broj T-stanica i većine bijelih krvnih stanica. Nedovoljan unos cinka kod dojenčadi manifestira se proljevom. Kod male djece simptomi nedostatka cinka su problem u razvoju kognitivnih funkcija, poteškoće u učenju, problemi s ponašanjem, atrofija neurona, zaostajanje u rastu, problem s kožom te česte infekcije.

Cink u hrani te njegov metabolizam

Cink je prisutan u mnogobrojnim namirnicama. Najveće koncentracije dobivaju se iz životinjskih izvora. Posebice su dobar izvor cinka: školjke kamenice, govedina, perad, riba, morski plodovi, mliječni proizvodi i jaja. Prilično visoke koncentracije cinka mogu se naći i u orašastim plodovima (bučine sjemenke, bademi, orasi…), cjelovitim žitaricama, mahunarkama (grah, grašak, tofu, leća…) i u pivskom kvascu.

Cink se iz hrane apsorbira u tankom crijevu. Neki sastojci hrane ometaju apsorpciju cinka od kojih se posebice ističe fitinska kiselina prisutna u žitaricama, orašastim plodovima i mahunarkama. Ta organska kiselina blokira apsorpciju kalcija, magnezija, željeza i posebno cinka u probavnom traktu.

Znanstvenici se slažu da prehrana bazirana na mahunarkama i žitaricama, bogata fitatima pridonosi široko rasprostranjenom nedostatku minerala u organizmu ljudi u zemljama trećega svijeta. Zato vegetarijanci trebaju također pripaziti na pravilan unos cinka hranom.

Prehrana bogata oksalatima i oksalnom kiselinom (špinat, kakao, čaj) također ometa apsorpciju cinka. Dokumentirana je i antagonistička interakcija cinka i kalcija, cinka i željeza te cinka i bakra. To znači da se kod apsorpcije, cink i navedeni minerali međusobno natječu za prolazak u organizam, što umanjuje njihovu iskoristivost iz hrane.

Osim nedovoljna unosa hranom, manjak cinka u organizmu mogu uzrokovati i neke bolesti, kao što su malapsorpcijski sindrom (sindrom nedovoljne apsorpcije jednostavnih hranjivih tvari u crijevu) i upalne bolesti crijeva. Kronični proljev uzrokuje smanjenu apsorpciju te pojačano izlučivanje cinka urinom i stolicom. Višestruke studije u zemljama u razvoju pokazale su da cink kao dodatak prehrani u pothranjene djece s akutnim proljevom može smanjiti težinu i trajanje proljeva.

Neki lijekovi (tetraciklin, fluorokvinoloni, penicilamin, dietilentriamin penta-acetat) također ometaju apsorpciju cinka, ali i dodaci prehrani na osnovi željeza i kalcija.

Važnost cinka za trudnice i dojilje

Povećane nutritivne potrebe u trudnoći i tijekom dojenja mogu prouzročiti nedovoljan unos cinka. Manjak cinka u trudnoći i laktaciji povezuje se s urođenim nepravilnostima živčanog sustava.

Na pravilan unos cinka treba posebno pripaziti za vrijeme dojenja. Tako se prema nekim studijama razina cinka u majčinu mlijeku progresivno smanjuje što je duže vrijeme dojenja. U prvom mjesecu u majčinu mlijeku nalazi se 4 mg/l cinka, a u devetom mjesecu dojenja ta razina opada na 0,5 mg/l.
Zbog njegove važne uloge u rastu, razvoju te u normalnoj funkciji imunološkog sustava potrebno je od 6. mjeseca djetetova života uvoditi hranu bogatu raspoloživim cinkom.

Tekst: Martina Ivanišević, dipl. ing. prehrambene tehnologije

Foto: Profimedia

Preporučujemo

Tagovi:

Pročitajte i:

kucći ljubimac

Kućni ljubimac u kući trudnice

Volite životinje, a upravo ste otkrili da ste trudni, pa ste možda zabrinuti zbog prisutnosti…

Zdravlje i uloga posteljice

Bebin prvi dom je majčina posteljica. Koje uloge ima posteljica i kakve poteškoće s njezinim…

Što trudnice ne vole?

Ako ste već prošli kroz jednu trudnoću, tada ćete se sigurno znati nositi s raznoraznim…

Urinarne infekcije u trudnoći

Iako je učestalije mokrenje normalno u trudnoći, osobito u prvom i posljednjem tromjesečju trudnoće, ono…