Obratili smo se Hrvatskoj komori primalja da nam iskomentira promjene koje će nastati zbog uvođenja diplomskog studija primaljstva u Rijeci i prenosimo vam cijeli njihov dopis:

„Hrvatska komora primalja apsolutno podržava i pozdravlja pokretanje diplomskog studija primaljstva na Fakultetu zdravstvenih studija na Sveučilištu u Rijeci koji je više nego neophodan u našoj zemlji. No treba razjasniti da je diplomski studij nadogradnja za prvostupnice primaljstva, ali ne daje praktična stručna iskustva koje primalje stječu kroz raniju edukaciju i rad. Stručnost primaljama osigurava već prvostupništvo odnosno preddiplomski studij primaljstva. Zakon primaljama s prvostupništvom omogućava provođenje između ostaloga i sljedećeg dijela zdravstvene skrbi: samostalni nadzor fiziološke trudnoće, porođaja i puerperija (razdoblje nakon porođaja).

„Zakon primaljama i danas omogućava da s diplomom prvostupnice obavljaju samostalno sve navedene postupke sukladno Zakonu o primaljstvu i kompetencijama školovanja, međutim činjenica je da u praksi primalje većinu kompetencija za koje su se educirale, još uvijek rijetko rade“, ističe predsjednica Hrvatske komore primalja, Barbara Finderle, bacc. obs.

Diplomski studij Primaljstva, nastavlja Finderle, je zamišljen kao nadogradnja znanja koje prvostupnice primaljstva steknu tijekom školovanja na preddiplomskom studiju i radom u praksi. Nadogradnja se odnosi na jačanje menedžerskih funkcija, upoznavanje s metodologijom pisanja stručnih i znanstvenih radova i slično i to je u načelu namijenjeno za glavne primalje službi i odjela, za primalje na rukovodećim pozicijama, za primalje koje rade u edukciji i menadžmentu u zdravstvenim ustanovama i ustanovama koje školuju primaljski kadar.

Završetkom preddiplomskog studija primaljstva, koji u Hrvatskoj postoji već dulje vrijeme, primalje dobivaju kompetencije kojima bi trebale preuzeti poslove iz svog djelokruga.

Danas se prvostupnice primaljstva školuju na dva preddiplomska studija - u Rijeci i u Splitu.

„Međutim, ovi studiji ne zadovoljavaju potrebu zdravstvenog sustava te se Komora primalja zalaže za otvaranje barem dva nova preddiplomska studija, u Zagrebu i Osijeku. Manjak adekvatno obrazovanih primalja u Hrvatskoj onemogućava popunjavanje radnih mjesta određenih sistematizacijom u zdravstvenim ustanovama. Prema istraživanju Hrvatske komore primalja, u zdravstvenom sustavu potrebno je zaposliti još 111 prvostupnica primaljstva, dok se samo 13 prvostupnice primaljstva vode kao nezaposlene na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Hrvatska komora primalja, kao jedan od svojih glavnih ciljeva i zadataka, smatra unaprjeđenje zdravstvene zaštite žena i djece odnosno cijele obitelji u reproduktivnom razdoblju. Ovo se postiže osiguranjem kontinuirane primaljske skrbi za žene, od planiranja začeća pa do kraja babinja. Naime, primalje bi se trebale skrbiti za rodilje i novorođenčad, a što u praksi znači da bi primalje trebale biti uključene u primarnu zdravstvenu zaštitu  koja se odnosi na trudnice i babinjače.

Ovo bi dovelo i do smanjenja troškova bolnicama, manjeg broja hospitalizacija, te većeg promoviranja prirodnih pristupa u trudnoći i porođaju i većeg postotka dojenja, a sve upravo zbog kvalitetne edukacije trudnica i njihovih obitelji koje bi primalje pružale u sklopu primaljske skrbi.

Hrvatska komora primalja ima ukupno 2630 članova. Među njima je 246 prvostupnica primaljstva koje, sukladno kompetencijama propisanim i Zakonom o primaljstvu i Direktivom 2005/36/EZ o priznavanju stručnih kvalifikacija, mogu samostalno, uz ostale kompetencije, nadzirati fiziološku trudnoću, porođaj i puerperij. Isto tako, Zakonom o primaljstvu i Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, koji je stupio na snagu ove godine, propisana je mogućnost da iste imaju mogućnost obavljati privatnu praksu.

Tekst: press

Foto: Profimedia